Arheolozi su pronašli hram star 5000 godina zakopan u pijesku u Peruu

U pustinjskim predjelima sjeverozapadnog Perua, ispod slojeva pijeska, arheolozi su otkrili ostatke monumentalnog hrama za koji vjeruju da je star između 4000 i 5000 godina. Prvi tragovi pronađeni su u obliku zidova od nabijene zemlje, a daljnja iskopavanja otkrila su stepeništa, uzvišene platforme i ljudske ostatke – sve elemente koji ukazuju na rani religijski centar iz razdoblja prije poznatih andskih civilizacija.

Istraživački tim, predvođen arheologom Luisom Armandom Muro Ynoñánom iz Projekta arheoloških kulturnih krajolika Ucupe – dolina Zaña, vjeruje da se radi o sakralnom prostoru čija je svrha bila obavljanje rituala pred zajednicom. “Riječ je o arhitektonski jasno definiranom prostoru, središnjem stepeništu i uzdignutoj platformi gdje su se vjerojatno izvodili rituali,” izjavio je Muro Ynoñán u priopćenju Ministarstva kulture Perua.

Zidovi, rituali i ljudski ostaci u pijesku

Osim arhitektonskih elemenata, u zidovima hrama pronađeni su i ostaci troje odraslih osoba. Smješteni između zidina, njihovi položaji sugeriraju moguću povezanost s ritualima ili žrtvovanjima. U blizini je otkriven i zavežljaj omotan lanenom tkaninom, za koji istraživači pretpostavljaju da je mogao biti prinos božanstvima.

Hram je ukrašen frizovima sa slikama mačaka, reptilskih kandži i antropomorfnih bića s glavom ptice, izrađenih u finom žbukanom sloju koji je omogućio precizno datiranje. Tim planira dodatno analizirati kemijski sastav pigmenata korištenih u oslikavanju zidova kako bi potvrdili starost nalazišta i razumjeli religijsku simboliku tadašnjih zajednica.

“Ovo je otkriće nevjerojatno važno jer govori o prvim oblicima religije u Peruu,” rekao je Muro Ynoñán u izjavi koju je prenio Field Museum iz Chicaga. “Još uvijek znamo vrlo malo o tome kako su se razvijali složeni sustavi vjerovanja u Andama, a sada imamo konkretan dokaz o tome kako su ljudi prije više tisuća godina stvarali prostore za duhovne prakse.”

Muro Ynoñán ističe da pronađeni hram pripada nepoznatoj zajednici koja je živjela u tom području davno prije dolaska poznatih kultura poput Mochea ili Inka. “Ne znamo kako su se zvali, niti kako su ih drugi nazivali. Sve što znamo dolazi iz onoga što su ostavili iza sebe – njihovih kuća, hramova i pogrebnih predmeta.”

Otkriće izazvano pokušajem pljačke i tragovi kasnijih kultura

Na lokalitet je prvi put pozvana ekipa istraživača nakon što su vlasti zabilježile tragove nelegalnog iskopavanja. “Iznenadilo nas je koliko su ove strukture bile blizu površini,” rekao je Muro Ynoñán. “Vjerujemo da je cijeli hram djelomično ukopan u padinu planine. Do sada smo otkrili tek jedan njegov dio.”

Osim ovog najstarijeg hrama, arheolozi su na istom području pronašli i drugu građevinu, datiranu između 600. i 700. godine naše ere. Vjeruje se da potječe iz razdoblja Moche kulture. U njoj su otkriveni ostaci djeteta starog otprilike pet do šest godina, što upućuje na kontinuitet religijskih aktivnosti na istom mjestu kroz stoljeća.

“Ljudi koji su ovdje živjeli razvili su složene religijske sustave i vlastita tumačenja svemira,” zaključuje Muro Ynoñán. “Religija nije bila sporedna stvar – bila je temelj na kojem se gradila politička moć.”