Istraživači iz Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA) objavili su nedavno članak u znanstvenom časopisu Science, u kojem su opisali predstojeće napore ka otkrivanju je li Mars nekada podržavao život.
Potraga za životom proširit će se na Marsove prirodne satelite
Ryuki Hyodo i Tomohiro Usui spominju tri glavna pravca kada je u pitanju potraga za životom na Marsu u sljedećih deset godina. Također objašnjavaju zašto u JAXA-i smatraju da se najbolja prilika za pronalaženje dokaza o životu na Marsu krije upravo na njegovim prirodnim satelitima.
Hyodo i Usui spomenuli su kako NASA trenutno provodi istraživanje kratera Jezero na površini Marsa svojim roverom Perseverance. To će postati dijelom kasnijeg zajedničkog napora NASA-e i ESA-e za prikupljanjem uzoraka s Marsa i njihovo vraćanje na Zemlju.
Pored toga, na rasporedu je i japanski projekt MarX Moons eXploration (MMX), koji će uključivati slanje sondi na oba Marsova mjeseca te vraćanje njihovih uzoraka prije 2030.
Sonda na Fobosu ili Deimosu mogla bi imati više sreće u potrazi za životom
Hyodo i Usui naglašavaju kako su Marsovi prirodni sateliti, Fobos i Deimos, mnogo manji od Zemljinog Mjeseca, a i puno su bliži Marsu nego što je Mjesec Zemlji.
Istraživači smatraju da sonde poslane na površinu Marsa mogu testirati samo sićušni dio njegove površine. To je otprilike kao da imamo sondu na Zemlji usred Sahare. Ona bi nesumnjivo pronašla znakove života, ali nam ne bi mogla reći mnogo toga o ostatku Zemlje.
Temljem toga, sonda na nekom od Marsovih mjeseca mogla bi imati puno više sreće jer se radi o mnogo manjoj površini.
Moguće je da su Marsovi prirodni sateliti konzervirali tragove života
Japanski znanstvenici naglašavaju da su prethodna istraživanja pokazala kako je Mars nekada bio mokar. Saznali smo i da su Mars tijekom milijuna godina pogodili brojni asteroidi.
Neki od većih udara asteroida katapultirali su komade Marsovog tla u svemir, a jedan takav komad pronađen je ovdje na Zemlji. Hyodo i Usui smatraju da su neki od tih komadića završili i na Marsovim prirodnim satelitima. Takvi komadići vjerojatno predstavljaju širi presjek površine Marsa.
Budući da Fobos i Deimos imaju gotovo sterilno okruženje, moguće je da su konzervirali materijale koji još uvijek sadrže dokaze o životu na Marsu.
https://kozmos.hr/marsova-jezgra-mogla-bi-odrzavati-zivot-putem-zracenja/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.