NASA-in rover Curiosity otkrio je iznimno važne dokaze o postojanju drevnih jezera na Marsu koja nisu bila prekrivena ledom. Ovo otkriće pruža do sada najčvršće dokaze da je Crveni planet prije milijardi godina imao znatno topliju i gušću atmosferu, sposobnu održavati tekuću vodu na svojoj površini.
Danas prepoznajemo Mars kao suhi i hladni svijet s negostoljubivim uvjetima za život. No, prije 3,7 milijardi godina planet je bio sasvim drukčiji. Tragovi malenih valova u stijenama unutar Galeova kratera, koje je otkrio rover Curiosity, upućuju na postojanje plitkih jezera s tekućom vodom izloženih otvorenom zraku. Ove geološke formacije, sačuvane milijardama godina, neodoljivo podsjećaju na obrasce valova koji se nalaze na pješčanim obalama jezera na Zemlji.
Rover Curiosity, koji istražuje Mars od 2012. godine, upotrijebio je sofisticirane instrumente kako bi identificirao ove jedinstvene strukture na dva ključna lokaliteta. Prvi, poznat kao “Prow outcrop,” nekada je bio područje pješčanih dina oblikovanih vjetrom. Drugi, smješten u sulfatima bogatoj regiji poznatoj kao Amapari Marker Band, pruža dodatne dokaze o promjenjivim klimatskim razdobljima na Marsu.
Valovi koji otkrivaju topliju atmosferu
Analizirajući visinu i razmak između valova, znanstvenici su zaključili da su ova drevna jezera bila izuzetno plitka, s dubinom manjom od dva metra. Valovi visoki samo 6 milimetara i razmaka od 4 do 5 centimetara nastali su djelovanjem vjetra koji je pokretao vodu na njihovoj površini. Ovi podaci pružaju snažne dokaze da je Mars imao gušću atmosferu i topliju klimu, koja je omogućila postojanje tekuće vode u otvorenim uvjetima.
Studija, koju su proveli znanstvenici s Caltecha objavljena je u časopisu Science Advances. Njihova otkrića ne samo da potvrđuju prisutnost nezaleđenih jezera na Marsu već ukazuju i na to da su ovi povoljni uvjeti možda trajali dulje vrijeme ili se ponavljali kroz povijest planeta.
Što otkriće znači za prošlost Marsa?
Curiosityjeva misija od samog početka bila je usmjerena na otkrivanje dokaza o uvjetima koji bi mogli podržavati primitivne oblike života. Dokazi o postojanju drevnih jezera bez leda otvaraju nova pitanja o mogućnosti da je Mars u određenim razdobljima bio naseljiv.
Prije misije rovera Curiosity, NASA-in rover Opportunity otkrio je prve naznake valovitih formacija na površini Marsa. Međutim, tada je priroda ovih tijela vode ostala nejasna. Najnovija otkrića pružaju jasniju sliku, potvrđujući da su Marsova jezera bila otvorena i izložena atmosferi, što dodatno podržava teoriju o toplijem i vlažnijem razdoblju u povijesti Crvenog planeta.
Ova otkrića predstavljaju ključni korak u razumijevanju paleoklime Marsa. Buduće misije, poput Perseverancea i planiranog projekta povratka uzoraka s Marsa, mogle bi pružiti još detaljnije informacije o njegovoj klimatskoj povijesti i mogućnosti da je planet nekada bio dom mikrobiološkom životu.
Dok Curiosity nastavlja istraživanja, svako novo otkriće donosi nas bliže odgovoru na pitanje koje fascinira znanstvenike i širu javnost: Je li Mars ikada bio naseljiv? Ovi sačuvani valovi u stijenama pričaju priču o izgubljenom svijetu, svjedočeći o vremenu kada je Mars bio mnogo sličniji Zemlji nego što je danas.
