kozmos.hr
Astronomija

Dio Orionove maglice poznat kao Orionov veo polako se raspada

objavljeno

Prema najnovijim promatranjima NASA-e, dolazi do laganog rastakanja dijela Orionove maglice poznatog kao Orionov veo.

Orionov veo

Orionov veo je ljuska od prašine i plina iza masivnog skupa zvijezda u Orionovoj maglici koji se prema najnovijim promatranjima raspada, tvrde iz Stratosferskog opservatorija za infracrvenu astronomiju (SOFIA).

Unutar Orionove maglice nalazi se ogroman klaster zvijezda pod imenom Orionov Trapez. Orionov veo formiraju upravo vjetrovi koji pušu sa zvijezda Trapeza. Većina plina u Orionovom velu nalazi se u njegovoj stijenci koja je sve rjeđa.

U nedavnim promatranjima SOFIA-inog German REceiver for Astronomy at Terahertz Frequency (GREAT), pronađene su neke neočekivane značajke u Orionovom velu. Čini se da je veo debljine oko jedne svjetlosne godine te da se širi prema nama.

3D modeli Orion maglice prikazuju ljusku Orionovog vela kao plavkasti plin koji okružuje sjajnu crvenu i žutu maglicu. Istraživači su koristili SOFIA-u kako bi pronašli izbočinu u ljusci koja može olakšati izlazak plinova i prašine. Izvor: NASA, ESA, Frank Summers (STScI), Greg T. Bacon (STScI), Lisa Frattare (STScI), Zolt G. Levay (STScI), K. Litaker (STScI).
3D modeli Orion maglice prikazuju ljusku Orionovog vela kao plavkasti plin koji okružuje sjajnu crvenu i žutu maglicu. Istraživači su koristili SOFIA-u kako bi pronašli izbočinu u ljusci koja može olakšati izlazak plinova i prašine. Izvor: NASA, ESA, Frank Summers (STScI), Greg T. Bacon (STScI), Lisa Frattare (STScI), Zolt G. Levay (STScI), K. Litaker (STScI).

“Mjehurić – s promjerom od približno sedam svjetlosnih godina – trebao bi biti struktura sferoidnog oblika, ali pronašli smo izbočinu u njegovom sjeverozapadnom dijelu,” navodi Ümit Kavak, postdoktorand na SOFIA-i iz NASA-inog istraživačkog centra Ames u kalifornijskoj Silicijskoj dolini, koji je ujedno i vodeći autor nedavnog rada objavljenog u Astronomy & Astrophysics.

Otkriven razlog zatamnjenja zvijezde u zviježđu Orion

Neobična izbočina znači da je veo već probijen

Prema opažanjima SOFIA-e, ova izbočina emitira ionizirani ugljik, što je Kavak iskoristio da odredi njezinu veličinu, strukturu i brzinu rasta kako bi dobio uvid u njezino podrijetlo i budućnost.

Izbočina se proteže daleko izvan Orionovog vela i nalik je slovu “U” koje leži na boku. S obzirom na vrh ispupčenja koji izgleda poput dimnjaka, ljuska je na tom mjestu vjerojatno već probijena.

“Kada probijete ljusku vela, zapravo počinjete miješati kozmičku juhu plina i prašine dodavanjem turbulencije”, izjavio je Kavak.

“Ovo nije najukusnija juha, ali je jedan od načina na koji se formiraju nove zvijezde ili ograničava buduće stvaranje zvijezda”, dodao je Alexander Tielens, istraživač sa Sveučilišta Leiden i koautor rada.

Turbulencija može utjecati na gustoću, temperaturu i kemiju okolnog područja, što zauzvrat utječe na stvaranje zvijezda.

Znanstvenici su također otkrili drugu izbočinu koja će biti dodatno istražena u sljedećem radu. Ove izbočine imaju dubok učinak na cjelokupnu morfologiju Orionove maglice i stoga će biti zanimljivo vidjeti što dalje čeka najpoznatiju svemirsku maglicu.

Magellanov potok iznad Mliječne staze možda je 5 puta bliži nego što se mislilo

O SOFIA-i

Razvijena uspmoć NASA-e i Njemačke svemirske agencije pri DLR-u, SOFIA je zajednički projekt obiju agencija. DLR pruža usluge održavanja za zrakoplov, održavanje teleskopa i drugu podršku misiji

Zajedno sa Sveučilišnom udrugom za istraživanje svemira sa sjedištem u Columbiji, Maryland, i njemačkim institutom SOFIA na Sveučilištu u Stuttgartu, NASA-in istraživački centar Ames u kalifornijskoj Silicijskoj dolini upravlja SOFIA programom, kao i znanošću i operacijama misije.

Radio signal iz dubokog svemira slijedi obrazac nalik otkucajima srca

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.