kozmos.hr
Astronomija

‘Tvornica zvijezda’ u neviđenim detaljima

'Kozmičke litice' maglice Eta Carinae kako ih je snimio teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA).
objavljeno

Svemirski teleskop James Webb objavio je sliku tzv. ‘kozmičkih litica’ – dijela maglice Eta Carinae u kojoj se rađaju zvijezde.

Maglica Eta Carinae

Maglica NGC 3372 – poznata i kao maglica Eta Carinae ili jednostavno maglica Carinae – nalazi se na udaljenosti od oko 7600 svjetlosnih godina od Zemlje u južnom zviježđu Cainae. Eta Carinae donedavno je bila najpoznatija po spektakularnim stupovima stvaranja (eng. Pillars of Creation), koje je snimio Hubble i nakon objave slika mnogim znanstvenicima i javnosti oduzeo dah. No, sada bi tu ‘počasnu titulu’ mogla preuzeti nova slika kozmičkih litica koju je snimio revolucionarni svemirski teleskop James Webb. 

Animirana usporedba dvije slike 'kozmičkih litica' koje su snimili svemirski teleskop Hubble i novi revolucionarni teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA/STScI).
Animirana usporedba dvije slike ‘kozmičkih litica’ koje su snimili svemirski teleskop Hubble i novi revolucionarni teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA/STScI).

Eta Carinae jedna je od najvećih i najsjajnijih maglica – velikih ‘rasadnika’ u kojima se rađaju zvijezde. Maglica sadrži više nevjerojatno sjajnih zvijezda, a znanstvenici vjeruju da se njen period života pomalo bliži kraju te da će uskoro ‘eksplodirati’ u divovskoj supernovi. Snimke ove maglice posebno su važne jer pomažu znanstvenicima otkrili načine i okolnosti u kojima se rađaju zvijezde – tj. u konačnici i pomoći shvatiti rađanje našeg Sunca!

Top 10 stvari koje biste trebali znati o James Webb svemirskom teleskopu

Nevjerojatni detalji Webbovih slika

Dio ove maglice – točnije njen sjeverozapadni dio (iz naše perspektive) – poznat pod nazivom NGC 3324, snimio je svemirski teleskop James Webb u sklopu svoje prve objave slika. Na dvije animacije u ovome članku možete vidjeti usporedbu nove Webbove slike sa slikom koju je 2008. godine snimio teleskop Hubble. Usporedbe otkrivaju koliko je doista James Webb revolucionaran teleskop!

'Kozmičke litice' maglice Eta Carinae kako ih je snimio teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA).
‘Kozmičke litice’ maglice Eta Carinae koje je snimio teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA/STScI).

Naizgled trodimenzionalne ‘kozmičke litice’ (eng. Cosmic Cliffs) prikazuju Webbove sposobnosti da proviri kroz zamračenu prašinu i baci novo svjetlo na nastanak zvijezda. Webb otkriva zvjezdane rasadnike u nastajanju i pojedinačne zvijezde koje su potpuno skrivene na drugim slikama vidljivog svjetla. Ovaj krajolik ‘planina’ i ‘dolina’ rub je ‘tvornice zvijezda’.

Takozvane ‘planine’ – od kojih su neke visoke i oko 7 svjetlosnih godina – prošarane su svjetlucavim, mladim zvijezdama snimljenim u infracrvenom svjetlu. Nevjerojatni stupovi uzdižu se iznad užarenog zida plina. ‘Para’ – koju možemo vidjeti kako se ‘diže’ iznad ovih planina – zapravo je vrući, ionizirani plin i vruća prašina koja struji iz maglice zbog nemilosrdnog zračenja.

Važnost snimke

NIRCam (Near-Infrared Camera) – sa svojom oštrom rezolucijom i neusporedivom osjetljivošću – otkriva stotine prethodno skrivenih zvijezda, pa čak i brojne pozadinske galaksije. Ovo razdoblje vrlo ranog formiranja zvijezda teško je uhvatiti jer formiranje jedne zvijezde traje ‘samo’ oko 50.000 do 100.000 godina, tj. relativno kratak period u kozmičkim razmjerima. Međutim Webbova ekstremna osjetljivost instrumenata i izvrsna prostorna rezolucija omogućili su teleskopu da zabilježili ovaj rijedak događaj.

Animirana usporedba detalja, tj. dijela 'kozmičkih litica', izrezanog iz većih snimka koje su snimili svemirski teleskop Hubble i novi revolucionarni teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA/STScI).
Animirana usporedba detalja, tj. dijela ‘kozmičkih litica’, izrezanog iz većih snimka koje su snimili svemirski teleskop Hubble i novi revolucionarni teleskop James Webb (©NASA/ESA/CSA/STScI).

Webbova promatranja ove regije rasvijetlit će proces stvaranja zvijezda. Rađanje zvijezda propagira se tijekom vremena, potaknuto širenjem erozivne šupljine. Kako se svijetli, ionizirani, rub pomiče u maglicu polako se gura u plin i prašinu te ako ovaj rub naiđe na bilo kakav nestabilan materijal, povećani tlak potaknut će kolaps materijala i stvaranje novih zvijezda.

Ipak, zanimljivo je istaknuti da se može dogoditi i upravo suprotno! Točnije, ova vrsta ‘poremećaja’ koja stvara zvijezde također može spriječiti njihovo stvaranje ako se materijal koji stvara zvijezde erodira. Riječ je o vrlo delikatnoj ravnoteži između stvaranja zvijezda i zaustavljanja stvaranja, a Webb će se pozabaviti nekim od velikih, otvorenih pitanja moderne astrofizike – što određuje broj zvijezda koje se formiraju u određenom području te zašto nastaju zvijezde s određenom masom.

Webb će također proučavati utjecaj stvaranja zvijezda na evoluciju gigantskih oblaka plina i prašine. Dok je učinak masivnih zvijezda – s njihovim silovitim vjetrovima i visokom energijom – često očit, manje se zna o utjecaju brojnijih zvijezda male mase. Dok se formiraju te manje zvijezde stvaraju uske, suprotne mlazove koji se mogu vidjeti i na novoj slici, a koji mogu ‘ubrizgati’ i puno energije u oblake. Ovo smanjuje udio magličnog materijala iz kojih se rađaju nove zvijezde.

James Webb objavio prve nevjerojatne slike

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Anonymus (12. srpnja 2022.), „Stellar nursery in Carina showcases Webb’s cameras,“ webbteleskope.org (pristup 12. srpnja 2022).

Thaddeus Cesari (8. srpnja 2022.), „NASA Shares List of Cosmic Targets for Webb Telescope’s First Images,“ nasa.gov (pristup 11. srpnja 2022).

Brett Tingley (8. srpnja 2022.), „NASA unveils list of 1st targets for James Webb Space Telescope,“ space.com (pristup 11. srpnja 2022).

Rob Garner (12. srpnja 2022.), „NASA’s Webb Reveals Cosmic Cliffs, Glittering Landscape of Star Birth,“ nasa.gov (pristup 12. srpnja 2022).

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.