Izumrla vrsta iz roda Homo poznata kao denisovski čovjek ostavila je trag na genomu modernih ljudi, posebice onih koji žive na otoku Nova Gvineja.
Križanje homo sapiensa i denisovanaca
Homo sapiens je do prije 40.000 godina koegzistirao s drugim vrstama iz roda homo poput neandertalaca i denisovanaca koje uglavnom poznajemo po rijetkim arheološkim ostacima. Međutim, zahvljajući tehnološkom napretku, znanstvenici su uspjeli prikupiti DNA i sekvencirati genom ovih drevnih ljudskih rođaka. Već ranije se pokazalo da se tragovi neandertalskog genoma nalaze u značajnom dijelu neafričke populacije, a sada se nova studija fokusirala na denisovski genom.
Sekvenca genoma uzeta iz kosti malog prsta donedavno najstarijeg poznatog denisovskog fosila iz Sibira (oko 60.000 godina), promijenila je način na koji razmišljamo o denisovcima. Naime, izgleda da su homo sapiensi bili u interakciji s ovim populacijama jer se tragovi Denisovskog genoma, približno 4-5 %, nalaze u modernim ljudima diljem Azije, osobito na Papui Novoj Gvineji i otočnim državama Jugoistočne Azije. Ovi različiti izvori DNA pridonose genetskoj i fenotipskoj raznolikosti Papuanaca na razne načine.
Na istraživanju su radili Irene Gallego Romero, viša predavačica ljudske genetike, Sveučilište u Melbourneu i Davide Vespasiani, postdoktorand, Sveučilište u Melbourneu. Njihova otkrića objavljena su u znanstvenom časopisu PLOS Genetics.
Nepoznati hominin možda je koračao Afrikom prije oko 3,7 milijuna godina
Denisovska DNA u modernim ljudima
“Istraživanje iz 2019. otkrilo je genomske koordinate koji su ukazivali na to gdje bismo mogli pronaći denisovsku DNA unutar genoma modernog stanovništva otoka Nove Gvineje. To nas je potaknulo da krenemo istraživati te regije kako bismo razumjeli stanične i biološke procese na koje bi mogla utjecati denisvoska DNA. Zauzeli smo hibridni pristup ovom pitanju, što znači prvo računalna predviđanja, a nakon toga eksperimenti u laboratoriju, kako bismo potvrdili svoja otkrića.” stoji u objavi za The Conversation.
“Osim toga, iskoristili smo poznatu neandertalsku DNA unutar tih ljudi kako bismo istaknuli svaki doprinos specifičan za denisovane. To nam je dalo integriranije razumijevanje kako su susreti s tim ‘rođacima’ ostavili potencijalne biološke i evolucijske posljedice na moderne ljude.”
Znanstvenici su primijetili da denisovske varijante utječu na elemente koji kontroliraju ekspresije gena povezanih s imunološkim sustavom. Eksperiment je uključivao usporedbu pet denisovskih sekvenci sa suvremenim ljudskima, testirajući njihovu sposobnost da utječu na ekspresije gena unutar limfocita. U 40% slučajeva, denisovske varijante imale su različit utjecaj na razine ekspresije gena u odnosu na njihove suvremene varijante. Time se pokazalo da su “denisovci, no ne i neandertalci, pridonijeli imunološkom sustavu suvremenih Papuanaca”.
Genetske varijante u imunološkim stanicama testirane su u uvjetima mirovanja, što znači da bi mogle imati različite učinke s obzirom na okolišne uvjete, no to će biti “važno pitanje za studije u budućnosti”.
Drevna ljudska i životinjska DNA može ostati sačuvana u mikroskopskim fragmentima kostiju i fekalija
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
