kozmos.hr
Znanost

Drevna ljudska i životinjska DNA može ostati sačuvana u mikroskopskim fragmentima kostiju i fekalija

Izvor: Mike Morley / mpg.de.
objavljeno

Analiza DNA, sačuvane u sedimentima, nova je tehnologija koja omogućuje otkrivanje povijesne prisutnosti ljudi i životinja na arheološkim nalazištima. Unatoč tome, malo se zna o tome kako DNA ostaje očuvana u sedimentu tijekom dugog vremenskog razdoblja.

Uspješno izolirana DNK iz sedimenta

Sedimente je većina arheologa dugo smatrala potpuno nevažnim nusproizvodom iskapanja. Međutim, posljednjih godina pokazalo se da sedimenti mogu sadržavati važne biomolekule, uključujući DNK. Međunarodni tim istraživača koji uključuje znanstvenike s Max Planck instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu i drugih institucija u Njemačkoj, Australiji, Portugalu i Rusiji, sada je uspješno izolirao DNK iz sedimenta. Istraživanje je otkrilo da je drevna ljudska i životinjska DNK koncentrirana u mikroskopskim česticama kostiju ili fekalija.

Takve čestice mogu poslužiti za uzimanje značajnog uzorka NK drevnih ljudi te ih povezati s arheološkim i ekološkim zapisima na mikroskopskoj razini. “Uzimanje drevne ljudske i životinjske DNK iz sedimenata otvara široke mogućnosti za istraživanje geografske i vremenske rasprostranjenosti drevnih ljudi i drugih organizama na mjestima gdje su njihovi skeletni ostaci vrlo rijetki ili čak odsutni”, ustvrdio je Matthias Meyer, viši autor studije.

Sedimenti uskladišteni u plastici prije 40 godina

Kako bi istražili podrijetlo DNA u sedimentu, istraživači Maxa Plancka udružili su se s međunarodnom grupom geoarheologa tj. arheologa koji primjenjuju geološke tehnike za rekonstrukciju formiranja sedimenta i lokaliteta.

Koristili su sedimente koji su prethodno uklonjeni s arheoloških nalazišta te natopljen sintetskom plastičnom, poliesterskom smolom. Blokovi sedimenta odneseni su u laboratorij, razrezani na dijelove te otpremljeni na mikroskopsko snimanje i genetsku analizu. Istraživači su uspješno izdvojili DNA iz blokova sedimenata uskladištenih prije 40 godina, s različitih lokacija u Africi, Aziji, Europi i Sjevernoj Americi.

“Činjenica da su ovi blokovi izvrstan izvor drevne DNA, uključujući i onu koja potječe ad hominina, unatoč  desetljećima skladištenja u plastici, otvara veliki prostor mogućnosti kada su u pitanju genetske informacije. Ova studija otvara novu eru drevnih DNA studija.”, rekao je Mike Morley sa Sveučilišta Flinders u Australiji koji je vodio neke od geoarheoloških analiza.

Uzorci iz špilje Denisove

Znanstvenici su koristili blokove sedimenta iz špilje Denisove koja se nalazi na planini Altaju u južnom Sibiru. Ondje su pronađene DNA neandertalaca, denisovskih te modernih ljudi. Istraživanje je pokazalo da male organske čestice daju više DNA od nasumičnih uzorka sedimenta.

“Povezivanje sedimentne DNA s arheološkim mikrokontekstom znači da se također možemo pozabaviti mogućnošću fizičkog kretanja DNA između sedimentnih naslaga”, izjavila Susan Mentzer, istraživačica u Senckenberg Centru za ljudsku evoluciju i paleookoliš, u Njemačkoj.

Rekonstrukcija neandertalca. Izvor: dnatestingchoice.com.
Rekonstrukcija neandertalca. Izvor: dnatestingchoice.com.

Diyendo Massilani, vodeći autor studije, uspio je povratiti značajne količine neandertalske DNA iz samo nekoliko miligrama sedimenta. To je bilo dovoljno da identificira spol osobe te pokaže da pripada populaciji srodnoj neandertalcima. “DNA Neandertalaca u ovim malim uzorcima bila je daleko koncentriranija od onoga što obično nalazimo u materijalu”, smatra Massilini.

“S ovim metodom, u budućnosti ćemo moći analizirati DNA mnogih drevnih ljudi temeljem male kocke skrućenog sedimenta. Zanimljivo je razmišljati o činjenici da je to moguće zahvaljujući drevnim ljudima koji su koristili špilju kao toalet prije nekoliko desetak tisuća godina”.

Istraživači otkrili da riba ‘strijelac’ može razlikovati brojeve

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.