Znanstvenici su možda postigli novu prekretnicu u omogućavanju kolonizacije Marsa.
Eksperiment njemačkih znanstvenika pokazao je da plavozelene alge mogu preživjeti u uvjetima Crvenog planeta. Ova činjenica omogućuje nam da se na temelju cijanobakterija nadamo stvaranju životne potpore ljudima na Marsu.
Jedan od problema buduće kolonizacije Marsa je dostupnost hrane i kisika stanovnicima, koji bi se morali proizvoditi lokalno. U tu svrhu znanstvenici provode eksperimente s različitim vrstama biljnog materijala.
Među njima su cijanobakterije, ili plavozelene alge – jedan od najdrevnijih i nepretencioznih organizama na Zemlji. Sposobni su za fotosintezu s oslobađanjem kisika (takve su bakterije, prema znanstvenicima, svojevremeno pomogle ispuniti zemljinu atmosferu kisikom).
Cijanobakterije mogu preživjeti na Marsu
Učinkovitost plavozelenih algi na Marsu uvelike će ovisiti o njihovom ponašanju u umjetnoj atmosferi. I istraživači vjeruju da je u ovom slučaju neophodan kompromis između uvjeta koji bi bili poželjni s inženjerskog i logističkog gledišta (blizina uvjetima površine Crvenog planeta) i onih koji optimiziraju produktivnost cijanobakterija.
Kako bi postigli taj kompromis, znanstvenici iz Centra za primijenjene svemirske tehnologije i mikrogravitaciju sa Sveučilišta u Bremenu (Njemačka) razvili su fotobioreaktor niskog tlaka – Atmos. Pruža strogo regulirane i potrebne atmosferske uvjete (mješavinu plinova koji se promatraju u atmosferi Marsa i niži tlak – jedna desetina tlaka na Zemlji na razini mora) u devet komora za uzgoj cijanobakterija. Također u tu svrhu, znanstvenici su uzeli analog marsovskog regolita.
Rezultat je bio obećavajući: cijanobakterije smještene u takvim uvjetima zadržale su sposobnost rasta u vodi koja sadrži samo analog marsovske prašine. Uz to, ove bi se alge mogle koristiti za prehranu drugih mikroorganizama. To je ohrabrujuće, jer na Zemlji cijanobakterije nisu uvijek kompatibilne s drugim životima, zbog njihove sposobnosti oslobađanja jakih toksina.
Atmosfera Marsa sastoji se prvenstveno od ugljičnog dioksida i vrlo malo dušika. Čini se da su plavozelene alge sposobne ne samo oslobađati kisik u sličnim uvjetima, već i proizvoditi organske spojeve i hranjive sastojke za “fertilizaciju” ostalih živih organizama. Znanstvenici su također provjerili ovu činjenicu u svom eksperimentu: uzgajali su E.coli na sušenom ekstraktu cijanobakterija uzgajanih u umjetnoj atmosferi Marsa.
https://kozmos.hr/zasto-je-vazan-krater-na-marsu-nazvan-po-mjestu-u-bih/
Istraživači naglašavaju da su njihovi rezultati privremeni, a u budućnosti namjeravaju na različite načine simulirati umjetne uvjete Crvenog planeta kako bi detaljnije proučavali ponašanje cijanobakterija.
Stvaranje Marsa naseljivim
U rujnu 2020. godine na južnom polu Crvenog planeta otkrivena je mreža slanih jezera. Oni su nastali na Marsu prije više od 3,5 milijarde godina. Otkriće je napravljeno pomoću aparata Mars Express. Istraživačka stanica prikuplja podatke o planetu već 17 godina. Prema istraživačima, u prvim epohama postojanja planet je bio sličan Zemlji.
Približavanjem dolaska prvih ljudi na Mars, znanstvenici provode sve više eksperimenata kako bi crveni planet učinili što ugodnijim za ljudsko naseljavanje. Nužno pitanje nakon ovog nedavnog istraživanja jest možemo li na Marsu ponovno stvoriti tako nastanjive uvjete uz pomoć cijanobakterija.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-
Izvori:
• Eurekalert! (n.d.). Biotech fit for the red planet.
• Morales, O. (2021, February 17). Blue-green algae may help astronauts survive on the red planet.
• O’Neill, M. (2021, February 16). Mars bioreactor Atmos: BIOTECH fit for the red planet.
• Starr, M. (n.d.). Blue-Green algae could help keep humans alive on Mars, experiment suggests.
• Verseux, C., Heinicke, C., Ramalho, T., Determann, J., Duckhorn, M., Smagin, M., & Avila, M. (2021, January 07). A low-pressure, n2/co2 atmosphere is suitable for cyanobacterium-based life-support systems on mars.
