Zemljina orbita postaje sve gušća. S više od 11.000 aktivnih satelita, milijunima komada svemirskog otpada većih od 1 cm i tisućama novih letjelica koje će se lansirati u idućim godinama, rizik od sudara više nije teorija nego svakodnevni operativni izazov. Europska svemirska agencija (ESA) ulaže u automatizirane sustave koji bi mogli znatno ubrzati i pojednostaviti reakcije satelitskih operatera na potencijalne opasnosti.
Projekt CREAM – novi pristup procjeni rizika
Središnje mjesto u tom planu zauzima projekt Collision Risk Estimation and Automated Mitigation (CREAM), ključni dio ESA-inog programa Space Safety. Cilj mu je smanjiti opterećenje operatera, broj lažnih uzbuna i vrijeme potrebno za provedbu manevara izbjegavanja, a pritom povećati sigurnost misija.
Projekt je pokrenut 2020. godine i sada ulazi u ključnu fazu, testiranja zemaljskih sustava i pripreme demonstracija u orbiti. Klasična procjena rizika od sudara i planiranje manevara traže mnogo ručnog rada i koordinacije između operatera, što često nije jednostavno. Vizija CREAM-a je preuzeti većinu tih zadataka: od automatskog otkrivanja mogućih bliskih susreta, preko izrade prijedloga manevara, do potpore u donošenju odluka u suradnji s drugim operaterima i budućim regulatorima.
Sustav je zamišljen kao platforma koja povezuje različite dionike, operatere satelita, pružatelje usluga praćenja svemirskih objekata, regulatore i promatrače. U slučajevima kada su u potencijalni sudar uključena dva aktivna satelita, CREAM može poslužiti kao alat za pregovore, a u slučaju neslaganja predloženi bi se plan mogao proslijediti na medijaciju. Time se smanjuje potreba za ljudskom intervencijom, uz zadržavanje transparentnosti i pravednosti procesa.
Od testiranja na Zemlji do demonstracije u orbiti
Prototipne komponente CREAM sustava, koje razvijaju tvrtke GMV i Guardtime, trenutačno se spajaju u jedinstvenu platformu pod vodstvom GMV-a. Iako je sustav još uvijek ograničen na zemaljski segment, već sada može izdavati upozorenja i generirati konkretne manevre izbjegavanja koje operateri mogu provesti. Također omogućuje koordinaciju između uključenih strana.
Sljedeća faza uključuje prošireno pilot-korištenje, dodavanje novih tehnologija za potporu odlučivanju i pripremu demonstracija u orbiti. Planirane su i tzv. piggyback misije, u kojima će CREAM biti ugrađen kao digitalni teret na postojeće satelite, kao i posebna misija posvećena isključivo testiranju sustava u svemiru.
Ugradnja ovog sustava u letjelice moglo bi pomoći i u prijelazu na nove regulatorne okvire upravljanja svemirskim prometom. Problem dogovora oko “pravila kretanja” u orbiti nije samo u međunarodnom konsenzusu, već i u dostupnosti tehnologije koja ih može provesti. CREAM nudi standardiziran alat kojim se operateri mogu uskladiti s pravilima, a regulatori nadzirati njihovu provedbu. Sustav je dizajniran tako da ga mogu prilagođavati i korisnici bez tehničkog znanja, što mu osigurava dugoročnu relevantnost kako se budu razvijale najbolje prakse, međunarodne norme i tehnologije.
Ako CREAM ispuni očekivanja, mogao bi postati temelj buduće sigurnosti u orbiti.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
