Znanstvenici su pronašli jedinke atlantskog bakalara i lignji mnogo sjevernije nego ikad prije.
Ribe i lignje u dubokoj vodi Arktičkog oceana
Znanstvenici pri međunarodnoj ekspediciji MOSAiC pronašli su ribu i lignje u dubokoj vodi Arktičkog oceana. Tim istraživača sa Sveučilišta u Stockholmu, Instituta Alfred Wegener i kolega iz Konzorcija Europskog inventara ribarstva u središnjem Arktičkom oceanu (EFICA) objavio je svoj rad u znanstvenom časopisu Science Advances.
Istraživači su bili iznenađeni pronalskom četiri veće ribe na 350-400 metara dubine. Tri ribe pripadale su atlantskom bakalaru, grabežljivoj vrsti koja ne bi trebala živjeti ovako daleko na sjeveru. Također radi se o obalnoj ribi koja nema što tražiti u četiri kilometra dubokom oceanskom bazenu udaljenom više od 500 kilometara od bilo koje obale. Pored toga, istraživački tim je pomoću duboke kamere postavljenom ispod morskog leda, otkrio i atlantske lignje mnogo sjevernije nego što je dosad bilo poznato.
Atlantski bakalar potječe iz norveških mrijestilišta, a laboratorijske analize pokazale su da je živio na temperaturi -1 do 2 stupnjeva celzijusa čak šest godina. “Čini se da mali broj jedinki pronalazi dovoljno hrane da ostane zdrav dulje vrijeme”, kaže Pauline Snoeijs Leijonmalm, koordinatorica iz konzorcija EFICA i profesor ekologije mora na Sveučilištu Stockholm.
“Dostupnost malih, pa čak i nekih većih riba u sloju atlantske vode može objasniti zašto se tuljani, morževi i polarni medvjedi mogu naći čak i na Sjevernom polu. I riba i sisavaca je vrlo malo, ali ih ima”, izjavio je biolog dr. Hauke Flores sa Instituta Alfred Wegener.
Zaštita arktičkog ekosustava
Na temelju znanstvenih rezultata, autori novog rada zaključuju da u Euroazijskom bazenu danas, ali i u bliskoj budućnosti neće biti ribljeg fonda dovoljnog za ribolov. “Ovo je bilo očekivano jer središnji Arktički ocean ima vrlo niske koncentracije hranjivih tvari i vrlo nisku biološku produktivnost. Čak i ako bi više atlantskih riba i njihovog plijena bili odvučeni priljevom vode iz Atlantskog oceana, kapacitet ekosustava središnjeg Arktičkog oceana da podrži veći riblji fond bez sumnje je prilično ograničen”, kaže Pauline Snoeijs Leijonmalm.
Pauline Snoeijs Leijonmalm naglašava da je od velike važnosti da ovaj krhki, ali funkcionalni ekosustav dobije međunarodnu zaštitu sličnu Antarktici. Međunarodni sporazum sprječio bi gospodarski ribolov. Budući da se većina područja sastoji od otvorenog mora (međunarodnih voda izvan nacionalnih jurisdikcija) o mogućim budućim ljudskim aktivnostima mora se raspravljati i na nacionalnoj, i na međunarodnoj političkoj razini.
“Obično iskorištavanje novopristupačnih prirodnih resursa prethodi znanstvenim istraživanjima i mjerama upravljanja, a međunarodno podijeljeni riblji fondovi na otvorenom moru posebno su skloni prekomjernom iskorištavanju”, kaže Pauline Snoeijs Leijonmalm.
Sporazumu o sprječavanju nereguliranog ribarstva na otvorenom moru u središnjem Arktičkom oceanu
Kanada, Kina, Grenland (Kraljevina Danska), Island, Japan, Norveška, Rusija, Južna Koreja, SAD i Europska unija potpisale su Sporazum o sprječavanju nereguliranog ribarstva na otvorenom moru u središnjem Arktičkom oceanu koji je stupio na snagu 25. lipnja 2021. Deset partnera iz Sporazuma uskoro će pokrenuti veliki Zajednički program znanstvenog istraživanja i prikupljanja novih podataka o ribama i ekosustavima u središnjem Arktičkom oceanu. EU je već započeo ovaj posao financiranjem istraživanja ekosustava konzorcija EFICA, ekspedicije MOSAiC (2019.-2020.) i ekspedicije Synoptic Arctic Survey sa švedskim ledolomcem Oden (2021.).
“Ovaj sporazum sprječava bilo kakav komercijalni ribolov u narednih 16 godina, stavlja “znanost na prvo mjesto” i pritom jamči procjene statusa i distribucije mogućih ribljih zaliha u središnjem Arktičkom oceanu, kao i ekosustava koji ih podržavaju. Radi se o mudroj političkoj odluci i dobrom početku prema punoj zaštiti”, dodala je Pauline Snoeijs Leijonmalm.
https://kozmos.hr/znanstvenici-u-soku-grmljavinske-oluje-haraju-arktikom/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.