Znanstvenici su po prvi put uspjeli stvoriti trodimenzionalnu kartu atmosfere egzoplaneta, otkrivajući neobične i ekstremne vremenske uvjete kakvi dosad nisu viđeni. Planet poznat kao WASP-121b ili Tylos je plinoviti div koji kruži toliko blizu svoje zvijezde da mu je potrebna samo 30 sati za jedan puni obilazak. Ova blizina omogućila je istraživačima analizu atmosferskih slojeva s dosad neviđenom preciznošću, otkrivajući dinamičan sustav vjetrova velikih brzina i ekstremnih temperaturnih razlika.
WASP-121b – Svijet vatre i leda
Tylos je plimno zaključan, što znači da mu je jedna strana neprestano okrenuta prema zvijezdi i izložena intenzivnoj vrućini, dok druga ostaje u vječnom mraku. Ipak, snažne atmosferske struje prenose toplinu između tih regija, stvarajući dramatičan kontrast. Znanstvenici pretpostavljaju da se na hladnijoj strani mogu kondenzirati rastaljeni metali i minerali, stvarajući kišu od tekućeg željeza i dragocjenih kristala, što dodatno naglašava bizarnost ovog planeta.
“Ova atmosfera ponaša se na načine koji izazivaju naše razumijevanje vremenskih sustava – ne samo na Zemlji, već i na svim planetima. Osjeća se kao nešto iz znanstvene fantastike,” izjavila je glavna autorica istraživanja Julia Victoria Seidel, istraživačica Europskog južnog opservatorija (ESO) u Čileu.
Supersonični vjetrovi i atmosferske struje
Pomoću instrumenta ESPRESSO na Vrlo velikom teleskopu, istraživači su otkrili slojevitu atmosferu s različitim dinamičkim procesima:
- Donja atmosfera: Vjetrovi bogati željezom kreću se od strane okrenute zvijezdi prema hladnijim regijama planeta.
- Središnja mlazna struja: Brzi tok natrija kruži oko planeta brže nego što se on rotira.
- Gornja atmosfera: Vodik bježi u svemir, preklapajući se s natrijevim slojem ispod.
“Ono što smo otkrili bilo je iznenađujuće: snažna struja vjetra kruži ekvatorom planeta, dok zaseban tok u nižim slojevima atmosfere premješta plinove s užarene strane prema hladnijoj. Ovakav vremenski sustav dosad nije zabilježen ni na jednom planetu,” dodala je Seidel, istraživačica u Lagrangeovom laboratoriju pri Opservatoriju Côte d’Azur u Francuskoj.
Ova snažna zračna struja, koja se proteže preko polovice planeta, uzrokuje silovite poremećaje u gornjim slojevima atmosfere, stvarajući turbulencije neusporedive s bilo čim u Sunčevom sustavu.
Osim vodika, natrija i željeza, istraživači su u atmosferi otkrili i titan, skriven duboko ispod ovog vjetrovitog sloja, vjerojatno neprimijećen u prethodnim promatranjima.
S nadolazećim Ekstremno velikim teleskopom, astronomi se nadaju proširiti istraživanja na manje, stjenovite planete, što bi ih moglo približiti razumijevanju egzotičnih vremenskih sustava—pa čak i uvjeta pogodnih za život izvan Zemlje.
