Nedavno otkriveni drevni urezani znakovi na kamenim alatima sugeriraju da su rani ljudi razvili simbolički izražaj prije više od 100.000 godina, što bi moglo preoblikovati naše shvaćanje podrijetla umjetnosti i apstraktnog mišljenja.
Istraživači su analizirali artefakte s važnih arheoloških nalazišta u Levantu i otkrili pažljivo izvedene geometrijske uzorke urezane na kamenim jezgrama koje su se koristile za izradu alata. Za razliku od slučajnih ogrebotina pronađenih na drugim prapovijesnim predmetima, ove gravure pokazuju jasnu namjeru, pružajući najranije dokaze o umjetničkom izrazu i kognitivnim sposobnostima drevnih ljudi.
Jesu li rani ljudi koristili kamene alate za umjetnički izražaj?
Gravure su otkrivene u špiljama Manot i Qafzeh te na otvorenom nalazištu Quneitra, poznatim lokacijama povezanim s ranim ljudskim populacijama. Pomoću 3D analize površine, znanstvenici su utvrdili da oznake nisu slučajne, već su precizno izvedene kako bi pratile prirodne konture kamena.
U špilji Manot otkriven je lepezasti uzorak koji se širi iz središnje točke, nalik simboličkim motivima. Na nalazištu Quneitra istraživači su identificirali koncentrične krugove, slične onima pronađenima na kosti prapovijesnog bizona u blizini. Gravure u špilji Qafzeh otkrivene su u neposrednoj blizini ljudske grobnice i depozita okera, što upućuje na njihovu ritualnu ili simboličku svrhu.
Za usporedbu, kamenje pronađeno u špilji Amud, gdje su otkriveni neandertalski ukopi, sadrži nasumične, plitke ogrebotine, koje su vjerojatno nastale tijekom izrade alata, a ne kao namjerni izražaj. Slični neorganizirani tragovi dokumentirani su i na artefaktima iz srednjeg paleolitika u Italiji, što dodatno potvrđuje razliku između svjesno urezanih znakova i slučajnih ogrebotina.
Nova perspektiva o razvoju ljudske inteligencije
Dugo se smatralo da su simboličko mišljenje i umjetnički izražaj isključivo svojstveni modernom Homo sapiensu. Međutim, ovo otkriće sugerira da su rani hominini možda razvili kreativne sposobnosti mnogo ranije nego što se pretpostavljalo.
“Apstraktno mišljenje temelj je evolucije ljudske spoznaje,” objašnjava dr. Mae Goder-Goldberger, suvoditeljica istraživanja. “Pažljivo urezani uzorci na ovim artefaktima pokazuju sposobnost za simbolički izražaj i sugeriraju društvo s naprednim konceptualnim razumijevanjem svijeta.”
Ovo otkriće mijenja naše razumijevanje kognitivnih sposobnosti drevnih predaka, otvarajući mogućnost da su temelji ljudske umjetnosti i kreativnosti nastali puno ranije nego što se dosad mislilo.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
