Američke vlasti pripremile su niz ishoda misije spuštanja prvog čovjeka na Mjesec, a među njima se nalazio i govor predsjednika u slučaju katastrofe.
Apollo 11
Apollo 11 bila je NASA-ina svemirska misija s ciljem spuštanja prvog čovjeka na Mjesec. Slijetanje je realizirano 20. srpnja 1969. godine, a već sutradan prvi je čovjek u povijesti – Neil Armstrong – zakoračio Mjesecom. Ovaj događaj ušao u povijest kao, prema riječima samog Armstronga, „mali korak za čovjeka, ali veliki korak za čovječanstvo.“
Apollo 11 poletio je na Saturn V raketi 16. srpnja s lansirane platforme u Floridi. Bilo je riječ o petoj misiji s posadom NASA-inog Apollo programa. Sastav posade činili su zapovjednik Neil A. Armstrong, pilot lunarnog modula Edwin E. „Buzz“ Aldrin te pilot komandnog modula Michael Collins.
Lunarni modul Eagle (“Orao”), u kojem su se nalazili Armstrong i Buzz Aldrin, sletio je na površinu Mjeseca 20. srpnja te proveo nešto više od 21 sata i 31 minute na Zemljinom prirodnom satelitu. Posada se vratila na Zemlju 24. srpnja kada je modul sletio u Tihi ocean. Poslije Apolla 11 realizirano je još pet Apollo misija koje su sletjele na Mjesec krajem 60-ih i početkom 70-ih.
Prošlo je 50 godina od završetka programa Apollo
‘U slučaju katastrofe’
No, iako je misija Apollo 11 u konačnici bila uspješna, američke vlasti i NASA morali su se pripremiti na sve, pa i najgori, scenarij. Među kasnije objavljenom građom Apollo programa nalazi se i govor pripremljen 18. srpnja – dva dana nakon polijetanja rakete Saturn V – u kojem je tadašnji predsjednik Richard Nixon trebao obavijestiti javnost o ishodu katastrofe. Točnije, riječ je o scenariju u kojem su Armstrong i Aldrin uspješno sletjeli na površinu Mjeseca, no tada je njihov lunarni modul zakazao i nemaju načina kako da se vrate na Zemlju.
Zahvaljujući suvremenim AI-tehnologijama uspješno je rekonstruiran i Nixonov glas pa možete poslušati kako bi ovaj ‘sablasni’ govor zvučao uživo da je ikada izgovoren, a u nastavku vam donosimo prijevod izvornog teksta.
Kennedy prije 60 godina: „Idemo na Mjesec ne zato jer je lako nego zato jer je teško“
Govor Richarda Nixona u slučaju katastrofe Apolla 11
„U SLUČAJU KATASTROFE:
[Početak govora] Sudbina je htjela da ljudi koji su otišli na Mjesec sa željom da u miru istražuju, ostanu na Mjesecu počivati u miru.
Ovi hrabri ljudi, Neil Armstrong i Edwin Aldrin, znaju da nema nade za njihov spas. No isto tako znaju da u njihovoj žrtvi postoji nada za čovječanstvo.
Ova dva čovjeka polažu svoje živote za najplemenitiji cilj čovječanstva – potragu za istinom i razumijevanjem.
Oplakivat će ih njihove obitelji i prijatelji; njih će oplakivati njihov narod; njih će oplakivati ljudi svijeta; njih će oplakivati Majka Zemlja koja se usudila poslati dvojicu svojih sinova u nepoznato.
U svom pohodu potaknuli su ljude svijeta da se osjećaju kao jedno; u svojoj žrtvi, oni čvršće povezuju bratstvo ljudi.
U davna vremena ljudi su gledali u zvijezde i vidjeli svoje heroje u sazviježđima. U moderno doba činimo uglavnom isto, ali naši su junaci epski ljudi od krvi i mesa.
Drugi će ih slijediti i sigurno pronaći put kući. Čovjekova potraga neće završiti. No ti su ljudi bili prvi i ostat će prvi u našim srcima.
Jer svako ljudsko biće koje gleda u Mjesec u noćima koje dolaze znat će da postoji neki kutak drugog svijeta koji je zauvijek čovječanstvo. [Kraj govora]
PRIJE GOVORA:
Predsjednik će nazvati udovice nesretnih astronauta.
NAKON GOVORA, U TRENUTKU KADA NASA PREKINE KOMUNIKACIJU S ASTRONAUTIMA:
Svećenik će postupiti isto kao kod ukopa na moru, predajući njihove duše „najdubljem od bezdana“, završavajući molitvom Gospodnjom.“
Zašto vratiti čovjeka na Mjesec?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
„In Event of Moon Disaster (18th of July, 1969),“ archives.gov (pristup 29. siječnja 2023).
Lucie Aubourg (11. rujna 2022.), „Why go back to the Moon?,“ phys.org (pristup 29. siječnja 2023).
