kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Aktivne galaktičke jezgre znatno su snažnije nego što smo mislili
Svemir

Aktivne galaktičke jezgre znatno su snažnije nego što smo mislili

Gama zrake u aktivnoj galaktičkoj jezgri. Izvor: svs.gsfc.nasa.gov / Walt Feimer.
objavljeno

Nova studija pokazala je da smo znatno podcijenili energiju aktivnih galaktički jezgara. Riječ je o zanemarivanju prašine koja je znatno prigušila njihovu svjetlost.

Aktivne galaktičke jezgre

Aktivne galaktičke jezgre sadrže supermasivne crne rupe koje gutaju ogromne količine materije. Radi se o najmoćnijim i najkompaktnijim stabilnim izvorima energije u svemiru. Najsvjetlije aktivne galaktičke jezgre višestruko nadmašuju kombiniranu svjetlost milijardi zvijezda koje se nalaze u samim galaksijama.

Novo istraživanje sada je pokazalo da su znanstvenici znatno podcijenili energiju aktivnih galaktički jezgara. Naime, radi se o netočnom mjerenju njihove svjetlosti koja je prigušena prašinom u mnogo većoj mjeri nego što se mislilo. U svakodnevnom životu, male čestice koje su rasute našim vidnim poljem mogu učiniti pozadinu prigušenijom. Na sličan način Sunce postaje zatamnjenije kada je na zalasku, objašnjava Martin Gaskell znanstveni suradnik za astronomiju i astrofiziku na Sveučilištu Kalifornija, Santa Cruz, te glavni autor novog rada koji je objavljen 16. siječnja časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Prve galaksije formirane ranije nego smo mislili

Prigušenost koju izaziva prašina uopće nije zanemariva

Premda je činjenica da prašina može prigušiti svjetlost aktivnih galaktičkih jezgara poznata već dugi niz godina , nije bilo konsenzusa oko toga koliki je njezin učinak te se kao takva najčešće smatrala zanemarivom.  “Pokazali smo da to nije bio slučaj odnosno da je daleko ultraljubičasto svjetlo tipične aktivne galaktičke jezgre prigušeno za velik faktor”, rekao je Gaskell.

Do ovih nalaza, astronomi su došli proučavanjem crvenog učinka prašine na svjetlost jedne od često promatranih aktivnih galaktičkih jezgara, poznate kao NGC 5548. Zemljina atmosfera zalazeće Sunce čini crvenijim na isti način kao što to čini prašina aktivnim galaktičkim jezgrama. Također, količina crvenila može se povezati i s količinom zatamnjenja galaksije.

Zatamnjenje NGC 5548 jače je nego što se mislilo

Istraživači su koristili čak sedam različitih pokazatelja kako bi izmjerili količinu prašine. Njihovi rezultati međusobno su se poklapali. Zatamnjenje NGC 5548 iznimno je veliko, vjerojatno preko deset puta veće od zatamnjenja prašinom naše galaksije Mliječne staze. “Dobro slaganje između različitih pokazatelja količine crvenila bilo je ugodno iznenađenje jer snažno podupire jednostavne teorije emisije aktivnih galaktičkih jezgri. Egzotična objašnjenja boja nisu potrebna. Ovo olakšava život istraživačima i ubrzava naše razumijevanje onoga što se događa dok crne rupe gutaju materijal”, naveo je Gaskell.

Zatamnjenje prašinom znači da su aktivne galaktičke jezgre još snažnije nego što se ranije mislilo. Istraživanje je pokazalo da u ultraljubičastom (zračenje većina energije) tipična aktivna galaktička jezgra ispušta red veličine više energije nego što se dosad mislilo. Također, čini da su aktivne galaktičke jezgre generalno vrlo slične, a ono što se do sada smatralo ogromnim razlikama zapravo su samo posljedica različitih količina crvenila od prašine.

Webbova opažanja ne pobijaju Veliki prasak, ali otkrivaju nedosljednosti

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvor:

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube