kozmos.hr
Svemir

James Webb uspješno završio poravnavanje

Iako je svrha ove slike bila usredotočiti se na svijetlu zvijezdu u središtu radi procjene poravnanja, Webbova optika i NIRCam toliko su osjetljivi da su uhvatili čak i galaksije te zvijezde koje se vide u pozadini. U ovoj fazi Webbovog zrcalnog poravnanja, poznatom kao 'fino faziranje', svaki od primarnih segmenata zrcala je prilagođen da proizvede jednu jedinstvenu sliku iste zvijezde koristeći samo instrument NIRCam. Ova slika zvijezde, koja se zove 2MASS J17554042+6551277, koristi crveni filter za optimizaciju vizualnog kontrasta (©NASA/STScI).
autor
objavljeno

Svemirski teleskop James Webb – lansiran krajem prošle godine – nakon više od tri mjeseca priprema uspješno je razvio svoje preklopljeno zrcalo i na Zemlju poslao prvu poravnatu sliku.

Velik korak za čovječanstvo

Glavno zrcalo svemirskog teleskopa James Webb potpuno je poravnato i radi čak i bolje nego što je zamišljeno, priopćili su iz NASA-e na konferenciji za medije u srijedu (16. ožujka).

Zrcalo široko 6.5 metara – sastavljeno od 18 šesterokutnih segmenata – moralo je putovati u svemir presavijeno, što je ujedno bio i prvi put u povijesti da je jedan teleskop lansiran s preklopljenim zrcalom. Poravnavanje u jednu glatku reflektirajuću površinu bio je jedan od glavnih zadataka s kojima se Webb kontrolni tim morao pozabaviti nakon lansiranja 25. prosinca.

Webb sada kruži oko Lagrangeove točke 2 (L2), područja svemira otprilike 1.6 milijuna kilometara udaljenog od Zemlje, i aktivno je u pripremama za istraživanje.

Dugotrajan proces

Kada je početkom siječnja započeo proces poravnanja zrcala teleskop je usmjeren prema HD 84406, riječima znanstvenika „vrlo dosadna zvijezda“ naše galaksije. Zvijezda, 100 puta slabija od onoga što se može vidjeti golim okom, nije odabrana zbog svog znanstvenog značenja, već isključivo zbog svog sjaja i položaja.

Na početku procesa poravnanja, teleskop je isporučivao 18 pojedinačnih slika zvijezde, pri čemu je svaki od primarnih zrcalnih segmenata djelovao kao teleskop za sebe.

Proces usklađivanja, koji je uključivao fino podešavanje položaja i nagiba 18 segmenata s preciznošću nanometarske skale, sada je završen. Iako cjelokupni proces pripreme teleskopa time nije dovršen, misija svemirskog teleskopa James Webb već proizvodi slike od kojih znanstvenicima zastaje dah.

„Dosadašnji učinak teleskopa sve je čemu smo se usudili nadati. Inženjerske slike koje smo vidjeli danas su oštre koliko i slike koje Hubble može snimiti, ali su na valnoj duljini svjetlosti koja je Hubbleu potpuno nevidljiva,“ rekla je Jane Rigby, znanstvenica projekta Webb.

Top 10 stvari koje biste trebali znati o James Webb svemirskom teleskopu

Novi pogledi

Slika objavljena u srijedu prikazuje sjajnu zvijezdu jantarne boje koja emituje tokove svjetlosti kroz svemir. Još zanimljivija od same zvijezde je njezina pozadina koja otkriva desetke točkica, a svaka od njih predstavlja udaljenu galaksiju koja je prije bila izvan dosega.

Iako je svrha ove slike bila usredotočiti se na svijetlu zvijezdu u središtu radi procjene poravnanja, Webbova optika i NIRCam toliko su osjetljivi da su uhvatili čak i galaksije te zvijezde koje se vide u pozadini. U ovoj fazi Webbovog zrcalnog poravnanja, poznatom kao 'fino faziranje', svaki od primarnih segmenata zrcala je prilagođen da proizvede jednu jedinstvenu sliku iste zvijezde koristeći samo instrument NIRCam. Ova slika zvijezde, koja se zove 2MASS J17554042+6551277, koristi crveni filter za optimizaciju vizualnog kontrasta (©NASA/STScI).
Iako je svrha ove slike bila usredotočiti se na svijetlu zvijezdu u središtu radi procjene poravnanja, Webbova optika i NIRCam toliko su osjetljivi da su uhvatili čak i galaksije te zvijezde koje se vide u pozadini. U ovoj fazi Webbovog zrcalnog poravnanja, poznatom kao ‘fino faziranje’, svaki od primarnih segmenata zrcala je prilagođen da proizvede jednu jedinstvenu sliku iste zvijezde koristeći samo instrument NIRCam. Ova slika zvijezde, koja se zove 2MASS J17554042+6551277, koristi crveni filter za optimizaciju vizualnog kontrasta (©NASA/STScI).

Ove udaljene galaksije čine Webovu prvu sliku takozvanim dubokim poljem. Takve fotografije, fokusirane na male dijelove neba, imaju za cilj uhvatiti najudaljenije objekte u svemiru.

Iz NASA-e su još ranije rekli da će Webb imati nevjerojatnu prednost u odnosu na svog prethodnika Hubblea. Naime – kao što je pojašnjeno – tamo gdje Hubbleu trebaju tjedni da dobije neke od svojih najboljih slika dubokog polja, Webb će iste rezultate postići za nekoliko sati.

Najbolje tek dolazi

Osim poravnanja zrcala, znanstvenici su morali čekati da se instrumenti ohlade na ekstremno niske temperature blizu apsolutne nule. Budući da je Webb infracrveni teleskop (a infracrveno svjetlo je, u suštini, toplina), bilo kakva toplina koju emitiraju teleskop i njegovi instrumenti zaslijepila bi detektore i onemogućila im da vide najudaljenije objekte u svemiru.

Kontrolni timovi sada će se usredotočiti na četiri znanstvena instrumenta teleskopa. Očekuje se da će prve konkretnije slike biti objavljene u lipnju ili srpnju. NASA za sada čuva u tajnosti informaciju o tome koji će nebeski objekt postati Webbov „prvijenac“.

Sa svom svojom opremom koja je raspoređena, usklađena i ohlađena, Webb će moći vidjeti prve zvijezde koje su se pojavile u svemiru i koje su nastale samo nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska.

Bivši kanadski astronaut predlaže da James Webb istraži nastanjivi egzoplanet Kepler-442b

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Tereza Pultarova (16. ožujka 2022.), „James Webb Space Telescope’s 1st view of the cosmos has scientists thrilled for more,“ space.com (pristup 17. ožujka 2022).

Sean Potter (16. ožujka 2022.), „NASA’s Webb Reaches Alignment Milestone, Optics Working Successfully,“ nasa.gov (pristup 17. ožujka 2022).

Pratite Kozmos na Google Vijestima.