Zvjezdani sustav najbliži je kandidat za supernovu tipa Ia ikad pronađen u blizini Zemlje.
Astronomi su otkrili rijetku zvijezdu u obliku suze koja putuje svemirom na oko 1500 svjetlosnih godina udaljenosti od Sunca.
Zašto zvijezda plače?
Njen nevidljivi partner doslovno isisava život iz njenog tijela. U svemirskim odnosima poput ovih nema prijateljskog razdvajanja; romansa prestaje tek kad obje zvijezde eksplodiraju u silovitoj termonuklearnoj eksploziji koja je vidljiva širom galaksije.
Unatoč tome, astronomi su uzbuđenog zbog ovog kaotičnog zvjezdanog odnosa. Zvjezdani sustav, nazvan HD265435, jedan je od samo tri poznata binarna zvjezdana sustava u svemiru – i najbliži takav Zemlji. Čini se da mu je suđeno završiti supernovom tipa Ia, prema istraživanju objavljenom 12. srpnja u časopisu Nature Astronomy.
Rast stare zvijezde
Ovakve zvjezdane eksplozije događaju se kada bijeli patuljak (osušena ljuska stare, urušene zvijezde) dijeli orbitu s većom, mlađom zvijezdom koja još uvijek ima ponešto goriva za sagorijevanje. Mali, ali gravitacijski masivan, bijeli patuljak rado guta ovo gorivo, uzimajući toliko materije od svog suputnika da mlađa zvijezda počinje mijenjati oblik iz kugle u elipsu ili suzu. Starija zvijezda raste tijekom milijuna godina, sve do trenutka kada je prevelika za vlastito dobro. Nuklearne reakcije ponovo se vrate u njegovu jezgru, patuljak eksplodira i obje zvijezde pretvore se u ozračena mrlju plina i prašine na noćnom nebu.
Supernove je lako uočiti nakon eksplozije (jedna zloglasna eksplozija zadržala se na Zemljinom nebu 23 dana i noći oko 1054. godine), ali pronalazak zvjezdanih sustava tek osuđenih na eksplozije tipa Ia mnogo je zamršenije. To je djelomično zato što su bijeli patuljci izuzetno prigušeni, sadržavajući masu Sunca u kugli maloj poput Zemlje, tvrde u NASA-i.
Elipsoidni oblik mlađe zvijezde sugerira da se radi o binanrom sustavu
Pronaći njegovu pratiteljsku zvijezdu je ništa lakši posao, ali budući da su ove mlađe zvijezde puno svjetlije, ipak ostavljaju nekoliko znakovitih tragova, smatraju autori nove studije. Jedan od njih je “elipsoidni” oblik koji sugerira da se nešto vuče sa strane i deformira zvijezdu. Drugi je trag brzo pulsirajući svjetlosni potpis koji nagovještava binarni sustav (dvije zvijezde kruže jedna oko druge izuzetno brzo i na maloj udaljenosti).
Koristeći promatranja NASA-inog Transiting Exoplanet Survey Satellite-a, istraživači su otkrili da HD265435 zadovoljava oba kriterija. Temljem tih detalja, tim je izračunao udaljenost i masu sjajnije zvijezde, što je omogućilo istraživačima da naprave okvirne procjene o veličini i starosti nevidljive zvijezde, prijatelja mlađe zvijezde.
Bijeli patuljak će apsorbirati sjajnu zvijezdu
Tim je otkrio da vidljiva zvijezda sadrži oko 60% mase Sunca, što znači da vidljivoj zvijezdi ne ostaje puno vremena prije nego kolabira u samog bijelog patuljka. U međuvremenu, nevidljivi suputnik zvijezde savršeno odgovara profilu bijelog patuljka, držeći otprilike jednu Sunčevu masu unutar prostora nešto manjeg od Zemlje.
Ove dvije zvijezde naprave krug jedna oko druge svakih 90 minuta, što ukazuje na to da su izuzetno blizu i da će se vjerojatno u potpunosti spojiti za kojih milijun godina. Ukupna masa zvjezdanog para vodi ka zaključku da je na pomolu supernova tipa Ia – udaljena samo 70 milijuna svjetlosnih godina, tvrde autori.
Očito, većina nas neće biti u blizini kako bi svjedočili eksploziju ovog zvjezdanog dvojca. Usprkos tome, pronalazak primjera binarnih sustava osuđenih na supernovu nije lagan pothvat, a njihovo proučavanje moglo bi pomoći astronomima da bolje razumiju tajanstvene mehanizme koji pokreću ove silne kozmičke eksplozije, prenosi livescience.
https://kozmos.hr/kozmicke-eksplozije-10-puta-snaznije-od-supernove-mogle-bi-rjesiti-svemirske-misterije-stare-13-milijardi-godina/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
