Globalna kriosfera odnosno sva područja sa smrznutom vodom na Zemlji, smanjila su se na godišnjoj razini (1979.-2016.) u prosjeku oko 87 000 četvornih kilometara što je područje približno veličine jezera Superior na granici između SAD-a i Kanade.
Sve je to rezultat klimatskih promjena kako stoji u novom istraživanju. Radi se o prvoj studiji koja je dala globalnu procjenu površine Zemlje prekrivene morskim ledom, snježnim pokrivačem i smrznutim tlom.
Važnost bijelog pokrivača
Opseg kopna pokriven smrznutom vodom jednako je važan kao i njegova masa jer svijetlobijela površina učinkovito odražava Sunčevu svjetlost, hladeći planet. Promjene u veličini ili položaju leda i snijega mogu promijeniti temperature zraka i razinu mora pa čak i utjecati na oceanske struje širom svijeta.
Nova studija objavljena je u Earth’s Future, AGU-ovom (American Geophysical Union) časopisu za interdisciplinarna istraživanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti našeg planeta i njegovih stanovnika.
“Kriosfera je jedan od najosjetljivijih klimatskih pokazatelja i prvi koji pokazuje kako se planet mijenja”, rekao je autor Xiaoqing Peng, fizički geograf sa Sveučilišta Lanzhou. “Njegova promjena u veličini predstavlja značajnu globalnu promjenu, a ne regionalno ili lokalno pitanje.”
Izvorišta pitke vode
U kriosferi se nalazi gotovo tri četvrtine slatke vode na Zemlji, a u nekim planinskim predjelima sve manji ledenjaci prijete zalihama pitke vode. Mnogi su znanstvenici pojedinačno dokumentirali skupljanje ledenih pokrivača, smanjivanje snježnog pokrivača i gubitak arktičkog morskog leda zbog klimatskih promjena. No, niti jedno prethodno istraživanje nije razmatralo cjelokupni opseg kriosfere iznad Zemljine površine i njezin odgovor na temperature zagrijavanja.
Peng i njegovi koautori sa Sveučilišta Lanzhou izračunali su dnevni opseg kriosfere i njezine prosječne vrijednosti kako bi došli do godišnjih procjena. Iako opseg kriosfere raste i smanjuje se s godišnjim dobima, otkrili su da se prosječno područje pokriveno Zemljinom kriosferom sveukupno smanjilo od 1979. godine, korelirajući s porastom temperatura zraka.
Smanjenje se prvenstveno odvijalo na sjevernoj hemisferi, s gubitkom od oko 102 000 četvornih kilometara, odnosno oko polovine veličine Kansasa, svake godine. Ti se gubici neznatno nadoknađuju rastom na južnoj hemisferi, gdje se kriosfera godišnje širila za oko 14 000 četvornih kilometara. Taj se rast uglavnom dogodio u morskom ledu na Rossovom moru oko Antarktika, vjerojatno zbog obrazaca vjetra i oceanskih struja te dodavanja hladne vode iz antarktičkih ledenih pokrova.
Zabrinjavajući podaci
Procjene su pokazale da se globalna kriosfera ne samo smanjivala, već da su mnoge regije ostale zamrznute kraće vrijeme. Prosječni prvi dan smrzavanja sada se događa otprilike 3,6 dana kasnije nego 1979. godine, a led se otapa oko 5,7 dana ranije.
“Ovakva analiza dobra je ideja za globalni indeks ili pokazatelj klimatskih promjena”, rekao je Shawn Marshall, glaciolog sa Sveučilišta Calgary, koji nije bio uključen u istraživanje. Smatra da bi sljedeći prirodni korak bio korištenje tih podataka kako bi se ispitalo kada led i snježni pokrivač daju Zemlji najveću svjetlinu, kako bi se vidjeli je li promjene albeda utječu na klimu sezonski ili mjesečno.
https://kozmos.hr/strucnjaci-zbunjeni-nakon-sto-je-jezero-na-antarktiku-iznenada-nestalo/
Da bi sastavili svoju globalnu procjenu opsega kriosfere, autori su površinu planeta podijelili u mrežni sustav. Upotrijebili su postojeće skupove podataka o globalnom opsegu morskog leda, snježnom pokrivaču i smrznutom tlu kako bi klasificirali svaku površinu u mreži kao dio kriosfere ako sadrži barem jednu od tri komponente. Zatim su procijenili opseg kriosfere na dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj osnovi te ispitali kako se ona promijenila tijekom 37 godina njihovog proučavanja.
Autori kažu da se globalni skup podataka sada može koristiti za daljnje ispitivanje utjecaja klimatskih promjena na kriosferu i kako te promjene utječu na ekosustave, razmjenu ugljika te biljne i životinjske životne cikluse.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
