Dysonova sfera možda već postoji, no ako je tako, tada se skriva na mjestu koje dosad gotovo nitko nije ozbiljno razmatrao.
Dysonova sfera, legendarna ideja o mega-strukturi koja u potpunosti obavija zvijezdu kako bi prikupila njezinu energiju, mogla bi biti više od puke znanstvene fantastike. No ako stvarno postoji, ovaj znanstveni rad pokazuje da bi se mogla skirvati samo na posebnom mjestu u svemiru — u posebnim binarnim sustavima gdje vlada savršen gravitacijski balans.
Koncept Dysonove sfere prvi je 1960-ih popularizirao fizičar Freeman Dyson, koji je zamislio civilizaciju toliko naprednu da bi rastavila cijeli planet i od njega sagradila golemu konstrukciju oko zvijezde. Cilj? Prikupiti gotovo svu njezinu energiju i stvoriti nezamislive uvjete za život i tehnologiju. No unatoč atraktivnosti ideje, postoji ključni problem: takve strukture su izuzetno nestabilne. Bez gravitacijskog uporišta, zvijezda bi se jednostavno srušila u samu sferu, uništavajući sve.
Dysonova sfera stabilna je samo ako obuhvaća manju zvijezdu u binarnom sustavu
Ovaj znanstveni rad, objavljen u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society otkriva da se taj problem može riješiti — ali samo pod izuzetno specifičnim uvjetima. Inženjer Colin McInnes sa Sveučilišta u Glasgowu proveo je detaljnu analizu binarnih zvjezdanih sustava, u kojima dvije zvijezde kruže jedna oko druge. Njegovo pitanje bilo je jednostavno: postoji li način da Dysonova sfera ostane stabilna ako obuhvati jednu od tih zvijezda?
Odgovor je da — ali samo ako manja zvijezda ima otprilike desetinu mase one veće. U tom slučaju, Dysonova sfera može se sigurno sagraditi oko manje zvijezde, dok veća djeluje kao stabilizator u gravitacijskom sustavu. Kretanje manje zvijezde tada služi kao svojevrsno gravitacijsko sidro koje održava sferu u stabilnoj orbiti, bez opasnosti od sudara.
No stabilnost ima cijenu. Sfera mora biti izuzetno lagana i tanka kako bi se izbjeglo njezino vlastito gravitacijsko djelovanje koje bi poremetilo ravnotežu. Također, sustavi u kojima se takav omjer mase među zvijezdama pojavljuje su rijetki, što objašnjava zašto Dysonove sfere — ako postoje — nisu svuda oko nas.
Zanimljivo je da ova spoznaja može promijeniti način na koji tražimo znakove izvanzemaljskih civilizacija. Umjesto da promatramo pojedinačne zvijezde, fokus bi trebao biti na binarnim sustavima s izraženim razlikama u masi. Astronomi bi mogli tražiti neobične infracrvene izvore u blizini svijetlih zvijezda — signal da manja zvijezda možda emitira toplinu iznutra umjetne strukture. Pa tako, iako su Dysonove sfere još uvijek daleko izvan domašaja ljudske tehnologije, ova teorijska analiza otvara vrata novim načinima razmišljanja — i možda, jednog dana, stvarnim otkrićima.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
