Arheološko nalazište staro 5.000 godina otkriveno je na danskom otoku Falsteru, donoseći intrigantan uvid u život neolitičkih zajednica. Ovo otkriće, smješteno blizu sela Eskilstrup, sadrži kamenjem obloženu udubinu za koju stručnjaci smatraju da je možda služila kao primitivni podrum, omogućujući ljudima iz kulture lijevkastih vrčeva inovativan način očuvanja hrane.
Otkriće lokaliteta Nygårdsvej 3
Poznato kao Nygårdsvej 3, nalazište je otkriveno tijekom radova na proširenju i elektrifikaciji željezničke pruge koja prolazi kroz lokalnu farmu. Arheolozi su identificirali dvije faze gradnje, što sugerira da su se na ovom mjestu u različitim razdobljima nalazile dvije kuće. Obje kuće pripadaju arhitektonskim stilovima kulture lijevkastih vrčeva, neolitičkog društva poznatog po svojoj karakterističnoj keramici i po tome što su bili među prvim poljoprivrednicima u regiji — rasprostirući se preko dijelova današnje Danske, sjeverne Njemačke, južne Švedske i šire.
Otkrivanje udubine ispod jednog od staništa — popločene brojnim kamenčićima — izdvaja ovo nalazište od drugih nalaza vezanih uz kulturu lijevkastih vrčeva. Može li ova udubina predstavljati prvi podrum za skladištenje hrane? Ako je odgovor pozitivan, ovo bi otkriće predstavljalo značajan tehnološki napredak u tehnikama skladištenja hrane, osobito u sjevernoj Europi, gdje je kamena arhitektura u kamenom dobu bila uglavnom ograničena na megalitske grobnice i spomenike.
Istraživanje rijetke strukture
Arheolozi su otkrili 141 jamu za stupove koje su činile strukturalni okvir za dvije kuće izgrađene u različitim fazama. Podovi su bili izrađeni od zbite ilovače — mješavine pijeska i gline — što je predstavljalo relativno naprednu tehniku za to razdoblje u Skandinaviji. No, ono što se nalazilo ispod poda najviše je privuklo pažnju istraživačkog tima.
Marie Brinch, arheologinja iz Muzeja Lolland-Falster i glavna autorica studije o ovom nalazištu, objašnjava: “Otkriće je značajno jer je iznimno rijetko. U Danskoj, kao i u većem dijelu sjeverne Europe, kamena arhitektura iz kamenog doba ograničena je na megalitske strukture. Kamena arhitektura povezana s običnim kućama gotovo je nepoznata. Pitanje je je li ovo bila uobičajena značajka u kućama kamenog doba ili je riječ o izuzetnoj očuvanosti na ovom mjestu.”
Kako bi utvrdili svrhu podzemne strukture, Brinch i njezini kolege eliminirali su nekoliko mogućih objašnjenja. Moglo je biti riječ o mjestu pokopa, poput dolmena ili grobnice, no izostanak ljudskih ostataka isključio je ovu mogućnost. Također su razmatrali mogućnost ritualne uporabe, na što su ukazivali neki pronađeni artefakti, ali nisu pronađeni dovoljni materijalni dokazi koji bi podržali ovu teoriju.
Pogled u prošlost
Radiougljično datiranje artefakata i struktura pokazalo je da prva kuća i udubina potječu iz razdoblja između 3080. i 2780. godine pr. Kr., dok je druga kuća izgrađena oko 2800. godine pr. Kr. Uz staništa, arheolozi su pronašli više od 1.200 artefakata, uključujući alate od kremena, keramiku i fragmente spaljenih kostiju. Dva fosilizirana morska ježa također su pronađena u udubini — što je u početku potaknulo nagađanja o mogućoj ritualnoj upotrebi prostora. Međutim, istraživači nisu mogli sa sigurnošću utvrditi jesu li ti predmeti namjerno postavljeni ili su se slučajno nakupili tijekom vremena.
Nalazište pruža fascinantan uvid u arhitektonsku domišljatost neolitičke Danske, iako mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Je li podzemna udubina doista bila oblik primitivnog skladištenja hrane ili je imala neku drugu svrhu? “Nemam odgovor na to”, priznala je Brinch. “No, budući da smo iskopali mnogo neolitičkih kuća i budući da se očuvanost na ovom mjestu nije činila izvanrednom, sklona sam misliti da ovo nije bila uobičajena značajka — ali samo će vrijeme pokazati.”
Nema daljnjih planova za iskopavanje
Nažalost, mogućnost za daljnja istraživanja na lokalitetu je ograničena. Iskopavanje na lokalitetu Nygårdsvej 3 provedeno je kao dio spasilačke operacije koju je zahtijevao projekt izgradnje željeznice, što znači da ne postoje budući planovi za povratak. Kako objašnjava Brinch: “Područje je moralo biti iskopano jer je trebalo biti korišteno za projekt izgradnje, tako da, čak i da želimo, nemoguće je vratiti se.”
Unatoč tome, daljnja istraživanja prikupljenih artefakata možda će pružiti dodatne uvide u neobičan prostor obložen kamenjem i ljude koji su ga stvorili. Jedno je sigurno: i nakon 5.000 godina, neolitička Danska i dalje nas iznenađuje, nudeći nam zagonetne tragove o prošlosti koja ostaje obavijena velom tajne
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
