kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Znanstvenici otkrili drevne mikrobe u stijeni staroj 2 milijarde godina—mogu li nam otkriti tragove života na Marsu?
Znanost

Znanstvenici otkrili drevne mikrobe u stijeni staroj 2 milijarde godina—mogu li nam otkriti tragove života na Marsu?

Skupina mikrobnih stanica, obojenih zelenom bojom, prikazana je na slici, gdje je DNK jasno prisutan unutar svake stanice. Mikrobi su prvotno otkriveni u sitnim pukotinama unutar uzorka stijene pomoću napredne infracrvene tehnike nazvane O-PTIR spektroskopija. Zasluge: Y. Suzuki, S. J. Webb, M. Kouduka et al. 2024/ Microbial Ecology/ CC BY NC ND.
objavljeno

Znanstvenici su otkrili mikrobe koji žive unutar zatvorene pukotine u stijeni staroj 2 milijarde godina. Stijena je iskopana iz Bushveld složenog magmatskog kompleksa u Južnoafričkoj Republici, području poznatom po bogatim rudnim ležištima. Ovo je najstariji poznati primjer živih mikroorganizama otkrivenih u drevnoj stijeni, što pruža jedinstvenu priliku za proučavanje oblika života koji su opstali u izolaciji milijardama godina.

Istraživački tim koristio je sofisticiranu tehniku koja uključuje tri različite metode snimanja—infracrvenu spektroskopiju, elektronsku mikroskopiju i fluorescentnu mikroskopiju—kako bi potvrdili da su mikrobi doista izvorni u uzorku stijene i nisu rezultat kontaminacije tijekom bušenja ili analize.

Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Microbial Ecology, moglo bi pružiti dragocjene informacije za razumijevanje ranih oblika života na Zemlji, ali i pomoći u potrazi za životom na Marsu, gdje bi slični uvjeti mogli postojati u uzorcima stijena starih nekoliko milijardi godina. Istraživanje mikroba iz Zemlje moglo bi nam pomoći u identifikaciji znakova života na Marsu.


Stanište drevnog života

Ovaj Južnoafrički složeni magmatski kompleks je velika stijenska formacija koja se proteže na površini veličine otprilike Irske i sadrži neka od najbogatijih rudnih ležišta na svijetu, uključujući gotovo 70% svjetske proizvodnje platine. Stijene u ovom području pružile su stabilno okruženje za preživljavanje drevnih mikroorganizama zbog minimalnih promjena koje su se dogodile u posljednjih nekoliko milijardi godina.

Skupina mikrobnih stanica, obojenih zelenom bojom, prikazana je na slici, gdje je DNK jasno prisutan unutar svake stanice. Mikrobi su prvotno otkriveni u sitnim pukotinama unutar uzorka stijene pomoću napredne infracrvene tehnike nazvane O-PTIR spektroskopija. Zasluge: Y. Suzuki, S. J. Webb, M. Kouduka et al. 2024/ Microbial Ecology/ CC BY NC ND.
Skupina mikrobnih stanica, obojenih zelenom bojom, prikazana je na slici, gdje je DNK jasno prisutan unutar svake stanice. Mikrobi su prvotno otkriveni u sitnim pukotinama unutar uzorka stijene pomoću napredne infracrvene tehnike nazvane O-PTIR spektroskopija. Zasluge: Y. Suzuki, S. J. Webb, M. Kouduka et al. 2024/ Microbial Ecology/ CC BY NC ND.

Uzorak stijene, dobiven s dubine od oko 15 metara, otkrio je mikrobe smještene u sitnim pukotinama začepljenim glinom, što je spriječilo ulazak vanjskih organizama ili izlazak mikroba. Ova prirodna barijera omogućila je mikrobima preživljavanje u zatvorenom ekosustavu.

Mikrobi pod mikroskopom

Skupina mikrobnih stanica, obojenih zelenom bojom, prikazana je na slici gdje je DNK jasno prisutan unutar svake stanice. Mikrobi su prvotno otkriveni u sitnim pukotinama unutar uzorka stijene pomoću napredne infracrvene tehnike nazvane O-PTIR spektroskopija. Nakon toga, stanice su obojene zelenom bojom i dodatno analizirane skenirajućim elektronskim mikroskopom i fluorescentnom mikroskopijom. Kombiniranjem podataka iz ovih triju tehnika snimanja, istraživači su potvrdili da su mikrobi izvorni u stijeni staroj 2 milijarde godina te da su još uvijek živi.

Što ovo znači za istraživanje Marsa?

Ovo otkriće pobuđuje nadu u pronalazak života izvan Zemlje. Iako su stijene na Marsu općenito starije, u rasponu od 3 do 4 milijarde godina, NASA-in rover Perseverance trenutno prikuplja uzorke s Marsa, koji bi mogli biti slične starosti kao stijene iz ove studije. Potencijal za otkrivanje tragova života na Marsu nikada nije bio bliži. Suzuki, glavni autor studije, kaže: “Ovo nas otkriće približava razumijevanju kako mikroorganizmi mogu preživjeti u ekstremnim uvjetima, ne samo na Zemlji, već i na drugim planetima. S nestrpljenjem iščekujemo što ćemo pronaći u uzorcima s Marsa.”


Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.