kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Komet Tsuchinshan-ATLAS preživio vatreni susret sa Suncem i osvaja nebo sjeverne hemisfere
Svemir

Komet Tsuchinshan-ATLAS preživio vatreni susret sa Suncem i osvaja nebo sjeverne hemisfere

Fotografija kometa C/2023 A3 snimljena 28. rujna s Murrays Baya u Aucklandu, Novi Zeland. Zasluge: Wikimedia Commons/AlexL1024.
objavljeno

Nakon što je jurnuo prema Suncu, komet Tsuchinshan-ATLAS (C/2023 A3) preživio je svoj dramatičan i užareni susret s našom zvijezdom, ostavljajući spektakularan prizor na noćnom nebu.

27. rujna 2024., komet je dosegao perihel – najbližu točku Suncu na svojoj putanji. Sada, nakon što je izdržao ovu vatrenu fazu, komet je vidljiv na nebu sjeverne hemisfere, obećavajući još impresivnije prizore u nadolazećim danima.

Astronomi s nestrpljenjem iščekuju nastavak ovog nebeskog fenomena, predviđajući da bi njegova sjajna putanja mogla donijeti nezaboravne trenutke za promatrače zvijezda diljem svijeta.

Milijunima godina, komet je jurio kroz hladnu prazninu svemira, približavajući se središtu našeg Sunčevog sustava. Otkriven početkom 2023. godine od strane kineske zvjezdarnice i južnoafričkog istraživačkog programa, ovaj ledeni putnik vjerojatno je potekao s udaljenosti koja je čak 400.000 puta veća od razmaka između Zemlje i Sunca, prema astronomskim modelima.

Sada, krajem rujna 2024., komet je vidljiv na nebu sjeverne hemisfere. Ljubitelji astronomije mogu ga vidjeti, osobito u ranim jutarnjim satima prije izlaska sunca. Očekuje se da će komet postajati sve sjajniji u tjednima nakon perihela, osobito dok se približava Zemlji, a svoju najbližu točku dosegnut će 12. listopada 2024.

Snimljena u srpnju, komet C/2023 A3 (Tsuchinshan–ATLAS) blista nevjerojatnim sjajem. Zasluge: Dominique Dierick, Flickr (CC BY-NC-ND 2.0).
Snimljena u srpnju, komet C/2023 A3 (Tsuchinshan–ATLAS) blista nevjerojatnim sjajem. Zasluge: Dominique Dierick, Flickr (CC BY-NC-ND 2.0).

Spektakl za pamćenje

Međutim, svjetlina kometa mogla bi se promijeniti. Kako se kometi približavaju Suncu, intenzivna toplina može uzrokovati topljenje njihovih ledenih jezgri, oslobađajući rep prašine i plina koji reflektira sunčevu svjetlost. Taj rep čini komete vidljivima sa Zemlje. No, gravitacijska sila Sunca također može uzrokovati raspad kometa, što bi dovelo do njihove potpune dezintegracije.

Budućnost ovog kometa ostaje neizvjesna. Njegovu putanju oblikovali su gravitacijska sila Sunca i toplina kojoj je bio izložen. Ti faktori još uvijek mogu promijeniti njegovu putanju, možda ga čak izbaciti iz Sunčevog sustava, ostavljajući ga da luta kroz međuzvjezdani prostor.

Prema Institutu za nebesku mehaniku Pariškog opservatorija, sudbina kometa mogla bi biti odlučena tijekom njegova putovanja kroz Oortov oblak—udaljenu, ledenu regiju na rubu Sunčevog sustava. U budućnosti, susret s nekim drugim objektom u toj regiji mogao bi vratiti komet u Sunčev sustav ili ga odvesti dalje u nepoznate dijelove svemira. Za sada, najbolja stvar koju ljubitelji astronomije mogu učiniti je uživati u ovom rijetkom prizoru kozmičkog putnika dok nastavlja osvjetljavati naše nebo na sjevernoj hemisferi.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.