Astronomi su otkrili revolucionarnu galaksiju iz ranog svemira koja bi mogla pružiti nove uvide kako je kozmos evoluirao nakon Velikog praska. Ova enigmatična galaksija, nazvana GS-NDG-9422, uočena je otprilike milijardu godina nakon Velikog praska, a njezina glavna karakteristika je neobičan, dosad neviđen svjetlosni uzorak u kojem plin nadmašuje sjaj zvijezda. Istraživači vjeruju da bi ovaj fenomen mogao predstavljati ključnu fazu u evoluciji galaksija, premošćujući jaz između prvih zvijezda svemira i potpuno formiranih galaksija kakve danas poznajemo.
Svemirski teleskop James Webb (JWST) omogućio je ovo izvanredno otkriće. Sposobnost teleskopa da pogleda duboko u povijest svemira omogućila je znanstvenicima da zabilježe ovaj neviđeni pogled u daleku prošlost. Galaksija GS-NDG-9422 odmah je privukla pažnju istraživača svojim jedinstvenim svjetlosnim potpisom, otkrivajući karakteristike koje dosad nisu bile zabilježene u evoluciji galaksija.
Glavni istraživač, dr. Alex Cameron sa Sveučilišta u Oxfordu, izjavio je: “Spektar ove galaksije odmah mi se učinio bizarnim. Upravo je to vrsta iznenađujućeg otkrića za koje je Webbov teleskop stvoren—nova pojava u ranom svemiru koja će nam pomoći razumjeti kako je sve počelo.”
Teorijski uvidi u ekstremne zvijezde i plinovite oblake
Kako bi dalje istražili, dr. Cameron se udružio s teoretičarom dr. Harleyjem Katzom sa Sveučilišta u Chicagu i Oxfordu. Zajedno su provodili simulacije i analizirali podatke, zaključujući da plin u ovoj galaksiji zagrijavaju zvijezde toliko masivne i vruće da nadmašuju sjaj samih zvijezda. Ove zvijezde izgledaju mnogo ekstremnije nego one koje danas srećemo u našem svemiru, s temperaturama iznad 80.000 stupnjeva Celzija, gotovo dvostruko toplijim od tipičnih zvijezda današnjice.
Katz je objasnio: “Ove zvijezde moraju biti mnogo toplije i masivnije, što je u skladu s posebnim uvjetima ranog svemira. Ekstremni uvjeti u to doba rezultirali su formiranjem zvijezda kakve danas više ne viđamo.”
Pogled u evoluciju galaksija
Otkriće GS-NDG-9422 moglo bi poslužiti kao ključna karika u proučavanju evolucije galaksija. Istraživači predlažu da se ova galaksija trenutno nalazi u kratkotrajnoj, ali intenzivnoj fazi stvaranja zvijezda unutar gustih plinovitih oblaka, proizvodeći neobično velik broj masivnih zvijezda. Ova faza, karakterizirana time da plin sjaji jače od zvijezda, gotovo savršeno odgovara teorijskim predviđanjima o prvim zvijezdama svemira—poznatim kao zvijezde populacije III.
Ipak, postoji zanimljiv obrat. Unatoč čudnom ponašanju zvijezda, GS-NDG-9422 ne sadrži zvijezde populacije III. Kemijska složenost u njezinim podacima sugerira da je galaksija već prošla ovu fazu, no njezine zvijezde su i dalje dovoljno jedinstvene da pružaju vrijedne uvide u prijelaz iz primordijalnih zvijezda u galaksije koje danas poznajemo.
Trenutno je GS-NDG-9422 jedan od rijetkih primjera galaksija koje pokazuju ovakvo ekstremno ponašanje, što astronomima otvara niz intrigantnih pitanja: Postoji li više ovakvih galaksija u ranom svemiru? Koliko su bili česti ovakvi uvjeti? Što nam još mogu otkriti o još ranijim fazama kozmičke povijesti?
Cameron, Katz i njihovi kolege već intenzivno rade na identificiranju više galaksija koje pripadaju ovoj kategoriji, nadajući se da će na taj način bolje razumjeti što se događalo u prvih milijardu godina nakon Velikog praska.
Cameron je izjavio: “Iznimno je uzbudljivo što sada možemo proučavati ovo razdoblje svemira, koje nam je dosad bilo nedostupno. Tek smo na početku novih otkrića i boljeg razumijevanja.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
