Od trenutka Velikog praska, sve u svemiru je u stalnom pokretu. No, zašto je to tako?
Zemlja se vrti oko Sunca, Sunce kruži oko centra naše galaksije, a čak su i galaksije u stalnom gibanju. No, što uzrokuje ovaj neprestani pokret? Što tjera svemir da nikada ne miruje? Kako objašnjava Edward Gomez, astrofizičar i direktor obrazovanja u Las Cumbres opservatoriju, odgovor leži u načinu na koji je svemir stvoren. “Vjerujemo da je svemir započeo Velikim praskom,” kaže Gomez za LiveScience. Taj događaj, prije otprilike 13,8 milijardi godina, predstavljao je iznimno brzo širenje iz beskonačno guste točke, što je dovelo do formiranja svemira kakvog poznajemo danas.
“Od samog početka, svemir se počeo širiti prema van,” objašnjava Gomez. “Sila Velikog praska uzrokovala je da se sve u svemiru kreće i razdvaja.” Ovaj početni pokret ugrađen je u samu strukturu svemira, i to je razlog zašto se sve u njemu i dalje kreće.
Jedan od glavnih razloga zašto je sve u svemiru u pokretu je širenje svemira. Ovo širenje ima primjetan utjecaj samo na velikim razmjerima, poput udaljenih galaksija. “Ne radi se o tome da se objekti sami pomiču kroz prostor, već se prostor između njih povećava,” kaže Gomez.
Ovaj fenomen nije lako uočiti na manjim razmjerima, poput sustava zvijezda ili planeta, ali na kozmološkim skalama postaje očigledan. Širenje svemira može se smatrati jednim od glavnih uzroka kretanja na najvećim udaljenostima u svemiru.
Rotacija: Ključni pokret svemira
Dok širenje svemira objašnjava gibanje na najvećim razmjerima, na manjim razmjerima rotacija je dominantna sila. “Rotacija je u osnovi univerzalna,” ističe Carol Christian, astrofizičarka i znanstvenica u Space Telescope Science Instituteu. “Sve se okreće, od najmanjih čestica do najvećih galaksija.”
Ova rotacija rezultat je kutne količine gibanja. Kada se dva objekta u svemiru približe, gravitacija ih povlači jedno prema drugome. Ako se ne sudare, obično počinju kružiti jedno oko drugoga, što je temeljni princip u nastanku i evoluciji zvjezdanih sustava, planeta i galaksija.
Gomez objašnjava ovaj fenomen na jednostavan način: “Sunčev sustav nastao je poput pizze,” kaže on. “Kada bacite tijesto za pizzu u zrak i počnete ga vrtjeti, ono se razvuče u disk. Na isti način, kutna količina gibanja razvlači materiju u disku i oblikuje Sunčev sustav.”
Tamna tvar i neočekivana rotacija galaksija
Međutim, rotacija galaksija nije uvijek onakva kakvu bismo očekivali. “Galaksije se okreću kao da su čvrsti objekti, iako su sačinjene od milijardi zvijezda,” objašnjava Gomez. “Zvijezde na rubovima galaksija trebale bi se kretati sporije od onih bliže centru, ali to nije slučaj.” Ovo je jedan od prvih dokaza postojanja tamne tvari.
Tamna tvar, koja čini značajan dio mase svemira, ne može se izravno promatrati jer ne emitira svjetlost. Ipak, ona posjeduje masu i utječe na kretanje vidljive materije kroz gravitacijske sile. Njeno postojanje objašnjava zašto se zvijezde na rubovima galaksija kreću brže nego što bi to očekivali prema standardnim zakonima fizike.
Na kraju, kretanje je temeljna komponenta svemira. “Kretanje pokazuje da je svemir ‘živ’,” ističe Gomez. “Ne u smislu svjesnosti, već u smislu da se neprestano odvijaju razne kemijske i fizičke reakcije koje zahtijevaju energiju. A najosnovniji oblik energije je upravo kretanje.”
Kretanje u svemiru nije samo rezultat slučajnih sila; ono proizlazi iz osnovnih fizikalnih zakona koji upravljaju našim svemirom. Svaki pokret, bilo da se radi o širenju svemira ili rotaciji galaksija, svjedoči o nastanku i evoluciji svega što nas okružuje.
Trudimo se biti točni, ali ako mislite da smo u ovom članku napravili grešku, javite nam se. Također, ne zaboravite pratiti naš ekskluzivni kanal: https://t.me/s/kozmoshr.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
