U posljednje vrijeme primamo sve više upita od zainteresiranih pratitelja koji žele znati kada će ‘ta eksplodirajuća zvijezda‘ biti vidljiva na noćnom nebu. Pa evo da pojasnimo malo. U razdoblju između doslovce danas i rujna, svjedočit ćemo veličanstvenoj eksploziji, udaljenoj 3.000 svjetlosnih godina od Zemlje, koja će privremeno obasjati noćno nebo. Ovaj fenomen pruža amaterskim astronomima jedinstvenu priliku da promatraju ovu svemirsku anomaliju, koja se javlja jednom u životu. Binarni sustav zvijezda, smješten u zviježđu Corona Borealis, poznatijem kao Sjeverna kruna, obično je nevidljiv golim okom zbog svoje slabe svjetlosti. Međutim, približno svakih 80 godina, dinamična interakcija između dvije zvijezde, zarobljene u smrtonosnom plesu, rezultira spektakularnom nuklearnom eksplozijom. Svjetlost ove eksplozije putuje kroz svemir, stvarajući iluziju nove zvijezde, sjajne poput Sjvjernjače, koja se, prema podacima NASA-e, iznenada ističe na noćnom nebu kao sjajna nova zvijezda slična Sjevernjači, vidljiva nekoliko dana.
Blaze Star
Ovaj neobičan događaj, koji će se uskoro ponovno odigrati na našem nebu, bit će najmanje treći zabilježeni slučaj Nove, nakon što ju je irski polimat John Birmingham prvi put dokumentirao 1866. godine, a potom astronomi i 1946. godine. Sumner Starrfield, astronom s Državnog sveučilišta u Arizoni, podijelio je svoje uzbuđenje s Agence France-Presse (AFP) uoči očekivanog “izbijanja” nove. Starrfield, čije ime odražava njegovu fascinaciju zvjezdanim proučavanjima, posvećuje se istraživanju T Coronae Borealis, poznate i kao “Blaze Star”, već desetljećima, počevši od 1960-ih. U žurbi da dovrši znanstveni rad, Starrfield anticipira revolucionarna otkrića u astronomiji vezana za ponavljajuću novu u narednih pet mjeseci. “Moglo bi biti već danas… no, nadam se da neće,” šaljivo dodaje. U našoj galaksiji, Mliječnom putu, i galaksijama u okolini postoji tek desetak ponavljajućih novi, napominje Starrfield. Za razliku od običnih novi, koje svoju dramatičnu eksploziju doživljavaju možda jednom u 100.000 godina, ponavljajuće nove izbijaju unutar ljudskog vremenskog razdoblja zahvaljujući posebnoj vezi između dva zvjezdana suputnika u svemiru.
Zašto i kako nova?
Jedan od njih je crveni div, zvijezda na izmaku životnog ciklusa koja je potrošila svoj vodik i značajno se proširila, predskazujući budućnost koja čeka i naše Sunce za oko pet milijardi godina. Njegov pratilac, bijeli patuljak, predstavlja kasniju fazu zvjezdane evolucije, nakon što je izgubio svoju atmosferu, ostavljajući iza sebe samo iznimno gustu jezgru. Zbog njihove ogromne razlike u veličini, bijelom patuljku treba 227 dana da obiđe oko svog crvenog diva. Njihova blizina omogućava da materija izbačena od crvenog diva akumulira na površini bijelog patuljka. Kad se na bijelom patuljku nakupi dovoljno materije, otprilike mase Zemlje, dolazi do zagrijavanja potrebnog za pokretanje lančane termonuklearne reakcije, rezultirajući u “ogromnoj eksploziji, tijekom koje temperatura naraste za 100-200 milijuna stupnjeva Celzijusa”, objašnjava Joachim Krautter, umirovljeni njemački astronom koji je detaljno proučavao ovaj fenomen. Svemirski teleskop James Webb bit će jedan od mnogih “očiju” usmjerenih na skorašnje izbijanje T Coronae Borealis, kaže Krautter. No, za promatranje ovog rijetkog događaja ne treba vam napredna tehnologija. “Samo izađite i pogledajte u smjeru zviježđa Sjeverne krune,” savjetuje. Dok se neki sretnici već pripremaju za promatranje najznačajnijeg astronomska događaja godine – rijetke potpune solarne pomrčine koja će zahvatiti dijelove Sjedinjenih Država u ponedjeljak, astronomi i zaljubljenici u zvjezdano nebo jednako nestrpljivo iščekuju i ovu spektakularnu zvjezdanu eksploziju.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
