Podaci prikupljeni svemirskim teleskopom James Webb ukazuju da bi, slično Plutonu, patuljasti planeti Eris i Makemake mogli biti geološki aktivni, što bi moglo promijeniti naše razumijevanje njihovih mogućnosti za održavanje života.
Otkriće da bi par patuljastih planeta u vanjskim područjima Sunčeva sustava mogao biti geološki aktivan povećava vjerojatnost da bi mogli podržavati izvanzemaljski život, sugerira nedavna studija. Ovi nalazi mogli bi također promijeniti naše opće znanje o patuljastim planetima.
Postoji pet potvrđenih patuljastih planeta u Sunčevu sustavu: Ceres, Haumea, Eris, Makemake i bivši planet Pluton. Svi ovi planetarni pretedenti, osim Cerere, nalaze se unutar ili u blizini Kuiperova pojasa, regija sunčevog sustava koji se sastoji od kometa i drugih manjih objekata, smještenog iza orbite Neptuna.
New Horizons
NASA-ina sonda New Horizons prošla je pored Plutona 2015. godine, otkrivši znakove nedavne geološke aktivnosti u njegovoj razrijeđenoj atmosferi. Kasnija promatranja pokazala su da je Pluton prekriven divovskim ledenim vulkanima koji bi još uvijek mogli biti aktivni. Smatra se da je Plutonova iznenađujuća geološka aktivnost rezultat interakcije s njegovim mjesecom, Haronom, zbog čega se pretpostavljalo da bi bilo malo vjerojatno da drugi patuljasti planeti bez mjeseca mogu biti slično aktivni.
Međutim, u novoj studiji objavljenoj 10. veljače na otvorenom serveru arXiv, istraživači su detaljnije proučili kemijske spektre dva druga patuljasta planeta, Erisa i Makemakea, objekti nedavno snimljeni pomoću Svemirskog teleskopa James Webb (JWST). Detaljnom analizom prikupljenih podataka, istraživački tim zaključio je da prisutnost određenih plinova na ledenim površinama obaju patuljastih planeta može biti objašnjena samo aktivnošću trenutne ili nedavne geološke prirode, kao što su hidrotermalni otvori ili aktivnosti kriovulkana. (Valja napomenuti da ovi nalazi još uvijek nisu podvrgnuti recenzentskom postupku.)
Patuljasti planeti
Rezultati istraživanja također ukazuju na mogućnost da bi i drugi patuljasti planeti mogli biti geološki aktivni. JWST podaci obuhvaćali su spektre svih zamrznutih plinova na ledenim površinama Erisa i Makemakea. Međutim, istraživače je posebno zanimao metan, staklenički plin koji se također nalazi na Zemlji i sastoji se od jednog atoma ugljika vezanog za četiri atoma vodika. U planetarnoj znanosti postoje dvije glavne vrste metana: abiotski metan, koji je ostatak kemijskih reakcija tijekom formiranja planeta, i termogeni metan, koji nastaje hidrotermalnim ili geotermalnim procesima. Glavna razlika između te dvije vrste je u omjeru vodika i deuterija — izotopa, odnosno alternativne verzije vodika s dodatnim neutronom u svojoj jezgri — u njihovim molekulama.
Makemake i Eris
Abiotski metan ima visoki omjer deuterija prema vodiku (D/H), dok termogeni metan ima niži D/H omjer. Spektri su pokazali da metan u atmosferama Erisa i Makemakea ima nizak D/H omjer, što upućuje na to da je uglavnom termogenog porijekla. To sugerira da se plin proizvodi zbog trenutačne geološke aktivnosti ili relativno nedavne aktivnosti, unutar posljednjih nekoliko milijuna godina. Ovi rezultati iznenadili su istraživače, posebice u slučaju Makemakea, koji je otprilike 60% manji od Plutona. Eris je približno iste veličine kao i bivši planet Pluton, što čini manje iznenađujućim da bi i on mogao biti geološki aktivan. Međutim, Makemake bi trebao biti previše malen za ovakve vrste procesa.
Osim toga, ovi nalazi povećavaju mogućnost razvoja života na ovim planetima, istaknuli su istraživači. Na primjer, aktivnost hidrotermalnih otvora smatra se vodećim kandidatom za pokretanje samoreplicirajućih oblika života na Zemlji, što je ključan razlog zbog kojeg znanstvenici istražuju vodene svjetove poput Encelada i Mimasa — oba mjeseca Saturna — kao potencijalna mjesta za postojanje izvanzemaljskog života. Istraživači su zaključili da bi buduća sonda trebala biti poslana do Erisa i Makemakea kako bi “istražila ove svjetove izbliza” i dodatno procijenila njihov geološki potencijal.
