Naš planet pozicioniran je unutar naseljive zone Sunca, posebne regije gdje je voda u tekućem stanju moguća na površini svijeta. No, to nije jedino što nas čini posebnima: također se nalazimo i u galaktičkoj naseljivoj zoni, području unutar Mliječnog puta gdje je stopa formiranja zvijezda optimalna. Zemlja je nastala sa svim neophodnim sastojcima za život, što je rijetkost među ostalim planetima. Voda kao otapalo, ugljik s mogućnošću stvaranja dugih lanaca i spajanja s mnogim drugim atomima, kao temelj. Kisik, koji se lako radikalizira i transformira iz jednog elementa u drugi, neophodan je za lančane reakcije potrebne za pohranu i iskorištavanje energije. Tu su i vodik, fosfor, dušik – neki elementi nastali u jezgrama zvijezda, dok su drugi proizašli iz nasilnijih procesa poput smrti najmasivnijih zvijezda ili sudara egzotičnih bijelih patuljaka.
Uz to, imamo stabilno i dugovječno Sunce, oslobođeno od razornih solarnih baklji koje bi mogle zasuti sustav smrtonosnim zračenjem, pružajući više od 10 milijardi godina topline nužne za život. Veće zvijezde sjaje prejako i brzo se troše; njihova ogromna gravitacijska sila ubrzava fuzijske procese u njihovim jezgrama, dovodeći do brzog sagorijevanja u svega nekoliko milijuna godina. Na drugom kraju spektra su manje crvene patuljaste zvijezde (Crveni Patuljci), neke od njih mogu živjeti i do 10 trilijuna godina ili duže. Međutim, takva dugovječnost ima svoju cijenu. Zbog njihove manje veličine, njihova fuzijska jezgra je blizu površine, a bilo kakve promjene ili fluktuacije u energiji dovode do masivnih baklji koje proždiru polovicu njihovih površina i ozračuju njihove sustave.
Sunčev sustav: 25.000 svjetlosnih godina od središta
Naš položaj u galaksiji, smješteni na maloj grani velike spiralne ruke oko 25.000 svjetlosnih godina od središta, također se čini idealnim za život: to je galaktička naseljiva zona. Preblizu središtu galaksije, svaki oblik nastajućeg života suočava se s opasnim zračenjem od brojnih zvjezdanih smrti i eksplozija, posljedica skučenih uvjeta u jezgri. Da, zvijezde nastaju i nestaju, brzo stvarajući mnoge teške elemente potrebne za život, ali u jezgri mogu biti stotine puta bliže jedna drugoj. Zemlja je već doživjela nekoliko događaja masovnog izumiranja, vjerojatno uzrokovanih obližnjim supernovama, a u takvom okruženju jednostavno ne bismo imali šanse. Eksplozije bi uništile naš zaštitni ozonski sloj, izlažući površinski život smrtonosnom UV zračenju Sunca ili bi potpuno uništile našu atmosferu.
Dalje od naše pozicije, u većim galaktičkim radijima, nalazi se pusta pustoš. Iako se zvijezde pojavljuju i žive svoje živote na tim rubovima, one su previše udaljene i izolirane da bi efikasno širile svoj elementarni pepeo i stvarale mješavinu pogodnu za podržavanje života. Jednostavno nema dovoljno gustoće zvijezda za podršku adekvatnim razinama miješanja i recikliranja elemenata, što znači da je teško čak i izgraditi planet u tim područjima. Stoga se čini da bi život gotovo neizbježno nastao ovdje, na ovom svijetu, oko ovog Sunca, u ovom dijelu Mliječne staze. Malo je drugih mjesta koja bismo mogli smatrati domom.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
