Koja je stvarna boja planeta našeg Sunčevog sustava? Iako znamo da su neki planeti poput Marsa karakterizirani svojom crvenom bojom, što su potvrdili orbiteri i roveri na površini, što je s bojom drugih udaljenijih planeta, poput Urana ili Neptuna?
Neptun, poznat po svojoj prepoznatljivoj plavoj boji, te Uran, poznat po zelenoj, zapravo su mnogo sličnije boje nego što se ranije vjerovalo, otkriva nedavno objavljena studija. Precizne nijanse ovih planeta potvrdila je istraživačka skupina predvođena profesorom Patrickom Irwinom s Sveučilišta Oxford.
Studija ukazuje na to da su oba ledena diva sličnih tonova zelenkasto-plave, što ruši popularno mišljenje o intenzivnoj azurnoj boji Neptuna i bljedunjavoj cijan nijansi Urana. Astronomi su odavna svjesni da mnoge moderne vizualizacije ovih planeta ne odražavaju njihove istinske boje. Ova zabluda potječe iz doba kada su fotografije planeta tijekom 20. stoljeća, uključujući one snimljene tijekom NASA-ine misije Voyager 2, bile zabilježene u zasebnim bojama.
Kombinacijom ovih monokromatskih slika nastale su kompozitne slike u boji koje nisu uvijek točno prikazivale pravu boju, posebno u slučaju Neptuna, čije su slike često bile prikazane pretjerano plavima.
Profesor Irwin ističe: “Dok su originalne slike Urana prikazane u bojama bližim stvarnosti, one Neptuna su bile umjetno pojačane i stoga pretjerano plave. Iako je to bilo poznato u znanstvenim krugovima, razlika se s vremenom izgubila. Koristeći naš model na izvornim podacima, uspjeli smo rekonstruirati najtočniji mogući prikaz boje oba planeta.”
U novijem istraživanju, podaci su prikupljeni sa svemirskim teleskopom Hubble i instrumenta Multi Unit Spectroscopic Explorer (MUSE) na Europskom južnom opservatoriju. Svaki pixel ovih instrumenata sadržava neprekidni spektar boja, što omogućava precizno određivanje prave boje Urana i Neptuna. Korištenjem ovih podataka, istraživači su prilagodili i izbalansirali boje na kompozitnim slikama snimljenim Voyagerom 2 i svemirskim teleskopom Hubble, pokazujući da su Uran i Neptun zapravo slične nijanse zelenkasto plave, s tim da Neptun ima blagi dodatni plavi ton zbog tanjeg sloja magle.
Studija također osvjetljava dugogodišnju zagonetku promjena u boji Urana tijekom njegove 84-godišnje orbite oko Sunca. Autori su usporedili snimke ledenog diva s podacima o njegovoj svjetlosti zabilježenim u Lowell opservatoriju, otkrivajući da se Uran čini zelenijim tijekom svojih solsticija, dok na ekvinocijima ima blago plavkastu nijansu. Ova promjena u boji djelomično se objašnjava neobičnom osom rotacije Urana, koja uzrokuje da se tijekom solsticija njegovi polovi gotovo direktno okreću prema Suncu, što utječe na opću reflektivnost planeta.
U sklopu istraživanja, razvijen je model koji uspoređuje spektre polarnih i ekvatorskih regija Urana, otkrivajući da su polarne regije reflektivnije na zelenim i crvenim valnim duljinama, što se djelomično pripisuje manjoj koncentraciji metana u tim područjima.
Dodatno, istraživači su u model uključili promjenjivu – pojačanu prisutnost ledene magle iznad sunčano osvijetljenog pola kako se planet kreće od ekvinocija do solsticija. Ovaj fenomen, vjerojatno sastavljen od metanskih ledenih čestica, dodatno pojačava refleksiju svjetlosti na polovima, pružajući objašnjenje zašto je Uran zeleniji na solsticijima.
Profesor Irwin naglašava: “Ovo je prva studija koja usklađuje kvantitativni model s podacima slika kako bi objasnila zašto se boja Urana mijenja tijekom njegove orbite. Demonstrirali smo da je zelena boja Urana tijekom solsticija rezultat smanjene prisutnosti metana, ali i povećane debljine ledene magle.”
Dr. Heidi Hammel iz Udruge sveučilišta za istraživanje u astronomiji, koja se desetljećima bavila proučavanjem ovih planeta ali nije bila uključena u ovu studiju, smatra da bi “ova detaljna analiza trebala konačno razjasniti dugogodišnje zablude o boji Neptuna i promjenjivim bojama Urana.”
Istraživanje ne samo da baca svjetlo na tajanstvene boje ovih ledenih divova, nego i poziva na daljnja istraživanja koja bi mogla dodatno obogatiti naše razumijevanje svemira.
Studija je objavljena u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.