Od kada je Pentagonov izvještaj iz 2021. godine otkrio postojanje neobičnih objekata u zračnom prostoru Sjedinjenih Američkih Država, poznatih kao neidentificirani zračni fenomeni (UAP), interes za neidentificirane leteće objekte (NLO) znatno je porastao. Godine 2023, NASA je oformila poseban odbor za istraživanje ovih fenomena i imenovala voditelja istraživačkog tima za UAP.
Nedavno uspostavljen odjel Pentagona objavio je snimke misterioznih metalnih kugli. Posebno je značajno svjedočenje Davida Gruscha, bivšeg obavještajnog službenika, koji je pred američkim Kongresom, pod zakletvom, izjavio da je razgovarao s otprilike 40 osoba povezanih s tajnim programima koji se bave proučavanjem srušenih NLO-a.
Znanstvenica Beatriz Villarroel, pomoćnica profesora fizike na Sveučilištu u Stockholmu, posvećena je pretrazi neba u potrazi za fizičkim izvanzemaljskim objektima koji bi mogli otkriti da li smo sami u galaksiji. Naime, unutar naše galaksije Mliječnog puta postoji oko 40 milijardi Zemlji sličnih i potencijalno naseljivih planeta.
Villarroel objašnjava u članku objavljenom za The Conversation kako je ljudska inovativnost omogućila nam projektiranje i lansiranje sondi poput Voyagera i Pioneer, koje mogu doseći najbliže zvijezde. Također smo pokrenuli inicijative poput programa “Breakthrough Starshot”, s ciljem da se u nekoliko desetljeća dosegne zvijezda Alpha Centauri, istražujući nove metode pogona. Slanje sonde može biti isplativije od korištenja radio ili laserske komunikacije, osobito ako nema hitnosti.
Izvanzemaljske sonde?
Ako mi možemo poslati sondu do druge zvijezde, zašto ne bi mogla i neka druga civilizacija poslati sondu u naš solarni sustav? Takva sonda mogla bi doći do glavnog asteroidnog pojasa i skrivati se na asteroidu, ili se čak približiti Zemlji i ući u našu atmosferu, čime bi bila označena kao “NLO”. Civilizacija koja je sposobna proizvesti i poslati sonde mogla bi organizirati milijune takvih istraživačkih misija diljem galaksije.
Postavlja se pitanje mogu li takve sonde postojati unutar okvira fizike i inženjerstva kako ih danas poznajemo. Međutim, treba imati na umu da je čovječanstvo relativno mlada civilizacija i naše znanje je u stalnom razvoju. Premda su ljudi tisućama godina sanjali o letenju, prvi pokretani let ostvarili su braća Wright prije svega 120 godina. To je otprilike u isto vrijeme kada je Albert Einstein objavio svoju teoriju posebne relativnosti.
Nije li moguće da bi civilizacija starija od naše za stotine tisuća godina mogla znati više o zakonima fizike ili razviti nove inženjerske tehnike?
Ukoliko bi se takva civilizacija razvila u smjeru umjetne inteligencije (UI), mogla bi opstati milijunima godina, smatrajući sporo putovanje do susjednih zvijezda tek ugodnom šetnjom. Unatoč tome, malo je astronomâ bilo impresionirano videozapisima američke mornarice ili vladinim izvješćima. Za ozbiljne zaključke potrebni su mnogo uvjerljiviji dokazi i podaci.
Kako onda dokazati postojanje izvanzemaljskih sondi u blizini Zemlje i povezati ih s fenomenom NLO-a? Postoji više pristupa. Analiza materijala iz moguće srušenih NLO-a mogla bi pružiti neoborive dokaze, koristeći najnaprednije tehnike kako bi se utvrdilo posjeduju li takvi ostaci neobične ili jedinstvene proizvodne karakteristike.
Izazov za istraživače
Međutim, stjecanje takvih neobičnih uzoraka, ukoliko uopće postoje, može biti izazov, posebno s obzirom na glasine da se nalaze u posjedu privatnih tvrtki. Novo predloženo zakonodavstvo u SAD-u moglo bi riješiti taj problem, zahtijevajući da se svi umjetni materijali vanzemaljske inteligencije predaju vladi.
U istraživačkim projektima koje vodi Villarroel, stručnjaci tragaju za umjetnim ne-ljudskim objektima, promatrajući kratke svjetlosne bljeskove na noćnom nebu. Ovi bljeskovi najčešće nastaju kada ravne, visoko reflektirajuće površine poput zrcala ili stakla odbijaju sunčevu svjetlost. No, moguće je da su i rezultat umjetnog objekta koji emitira vlastito svjetlo.
Ovi kratki bljeskovi ponekad se ponavljaju i slijede ravnu putanju, što ukazuje na to da se objekt kotrlja u svemiru tijekom orbite oko Zemlje. To objašnjava zašto sateliti često izgledaju kao ponavljajući svjetlosni bljeskovi na snimkama.
Povijesne fotografske ploče, snimljene prije lansiranja Sputnika 1 1957. godine, otkrile su devet prolaznih izvora svjetlosti koji se pojavljuju i nestaju unutar sat vremena na maloj slici, izazivajući uobičajena astronomskim objašnjenja. U nekim slučajevima, ovi prolazni izvori svjetlosti čak su bili i poravnati, slično kao kad kratki bljeskovi dolaze od pokretnih objekata.
Pretraga izvanzemaljskih sonda u suvremenom noćnom nebu predstavlja ozbiljan izazov. Novi istraživački program “ExoProbe” traga za kratkim svjetlosnim bljeskovima koji bi mogli potjecati od izvanzemaljskih objekata, koristeći višestruke teleskope.
Kako potvrditi autentičnost?
Za potvrdu autentičnosti svakog bljeska potrebno je promatranje iz najmanje dva različita teleskopa. Budući da su ti teleskopi smješteni stotinama kilometara jedan od drugog, svaki svjetlosni bljesak uzrokovan objektom unutar unutarnjeg solarnog sustava omogućuje mjerenje paralakse – prividne promjene položaja objekta iz dvije različite perspektive – i time omogućava izračunavanje udaljenosti do objekta.
Projekt “ExoProbe” koristi i vlastite metode za filtriranje svjetlosnih bljeskova od milijuna fragmenata svemirskog otpada i tisuća satelita koji opterećuju nebo. Dodavanjem teleskopa koji u realnom vremenu zapisuje spektre (raspodjele valnih duljina svjetlosti) objekata na širokom polju, omogućuje se analiza prolaznih izvora svjetlosti prije nego što nestanu.
Dodatno, povećanjem broja teleskopa povećava se i preciznost mjerenja paralakse, što omogućava točno određivanje trodimenzionalne lokacije objekta. Krajnji cilj je identificirati bilo koji potencijalno izvanzemaljski objekt i vratiti ga na Zemlju radi detaljnijeg proučavanja.
Unatoč 60 godina traganja za izvanzemaljskim civilizacijama putem radiofrekvencija, bez ijednog potencijalnog kandidata, sada smo u trenutku kada se moraju istražiti novi pravci. To znači da se možemo usredotočiti na potragu bliže našem domu. Bez obzira na ishod, ovo putovanje predstavlja omaž našoj neugasivoj znatiželji i težnji za znanjem.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
