Svemirski otpad sve je veći problem koji prijeti sigurnosti i održivosti istraživanja svemira. To se odnosi na umjetne objekte koji orbitiraju oko Zemlje, a koji više ne služe nikakvoj korisnoj svrsi, poput starih satelita, raketa i drugih odbačenih dijelova svemirskih letjelica. Prema procjenama, trenutno se nalazi preko 128 milijuna ostataka manjih od 1 cm, oko 900.000 ostataka veličine 1-10 cm te oko 34.000 ostataka većih od 10 cm u orbiti oko Zemlje. Ti ostaci mogu se kretati brzinom do 28.000 km/h, što predstavlja značajan rizik za operativne svemirske letjelice i satelite.
Povećavanje broja satelita i raketa koje se lansiraju u svemir pogoršava problem svemirskog otpada. Što se više objekata postavlja u orbitu, veća je vjerojatnost sudara i stvaranja još više otpada. Poduzimaju se napori kako bi se riješio taj problem, uključujući razvijanje tehnologija za uklanjanje ostataka iz orbite i poboljšavanje strategija ublažavanja svemirskog otpada. Međutim, potrebno je učiniti puno više kako bi se spriječilo dostizanje kritične razine svemirskog otpada i ugrožavanje budućeg istraživanja svemira.
Međunarodni ugovor koji obvezuje
Tim međunarodnih znanstvenika predlaže implementaciju obvezujućeg ugovora kako bi se spriječilo nepovratno oštećenje orbite Zemlje uzrokovano proširenjem globalne svemirske industrije. S obzirom da se skoro 200 zemalja složilo o ugovoru za zaštitu otvorenog mora nakon procesa koji je trajao 20 godina, stručnjaci vjeruju da bi društvo trebalo primijeniti naučene lekcije i na druge dijelove planeta. Broj satelita u orbiti očekuje se da će se povećati s današnjih 9.000 na preko 60.000 do 2030. godine, a možda već postoji preko 100 bilijuna nepraćenih dijelova starih satelita koji orbitiraju oko planeta. Iako satelitska tehnologija ima mnoge društvene i okolišne koristi, predviđeni rast industrije mogao bi učiniti velike dijelove orbite Zemlje neupotrebljivim.
Obvezujući međunarodni sporazum
Tim međunarodnih znanstvenika predlaže uspostavu obvezujućeg sporazuma radi sprečavanja nepovratne štete Zemljine orbite koju uzrokuje širenje globalne svemirske industrije. Kako se gotovo 200 zemalja složilo s sporazumom koji štiti duboko more nakon 20-godišnjeg procesa, stručnjaci vjeruju da bi društvo trebalo primijeniti naučene lekcije na druge dijelove planeta. Očekuje se da će se broj satelita u orbiti povećati s današnjih 9.000 na preko 60.000 do 2030. godine, a na Zemljinu orbitu možda već kruži više od 100 bilijuna nepraćenih dijelova starih satelita. Iako satelitska tehnologija ima mnoge društvene i okolišne koristi, predviđeni rast industrije mogao bi učiniti velike dijelove Zemljine orbite neupotrebljivima.
Stručnjaci za satelitsku tehnologiju i onečišćenje plastičnim otpadom iz oceana pozivaju na globalni konsenzus o tome kako najbolje upravljati Zemljinom orbitom. Iako su se neke industrije i zemlje već počele fokusirati na održivost satelita, stručnjaci kažu da bi to trebalo obvezati sve zemlje s planovima za korištenje Zemljine orbite. Sporazum bi trebao uključivati mjere za odgovornost proizvođača i korisnika satelita i otpada, počevši od lansiranja. Treba uzeti u obzir i komercijalne troškove kako bi se potaknula odgovornost. Ove se razmatranja podudaraju s trenutnim prijedlozima za rješavanje problema plastike u oceanima dok zemlje pregovaraju o Globalnom sporazumu o plastici.
Prilika
Otvoreno more pruža poučnu priču o nedostatnom upravljanju koje dovodi do prekomjernog ribolova, uništavanja staništa, istraživanja dubokog mora i onečišćenja plastikom, što bi također moglo zadesiti velike dijelove Zemljine neposredne okoline ako se ne poduzme hitna akcija. Znanstvenici s University of Plymouth, Arribada Initiative, The University of Texas u Austinu, NASA Jet Propulsion Laboratory, Spaceport Cornwall i ZSL (Zoological Society of London), uključujući akademika koji je vodio prvu studiju o mikroplastici u moru objavljenu prije gotovo 20 godina u znanstvenom časopisu Science, su suautori ovog članka. Također su doprinijeli obvezi da se razvije Globalni ugovor o plastici kojeg su potpisali 170 svjetskih lidera na Okupljanju UN-ove okolišne skupštine u ožujku 2022. godine.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
