Misteriozni tamni objekt koji se nalazi u dubokom svemiru – na otprilike 27 000 svjetlosnih godina – na neobičan način iskrivljuje oblak plina.
Neobični prizor
Neobičan oblak plina u dubokom svemiru čudno je iskrivljen. Prema astronomima na oblik oblaka plina najvjerojatnije utječe kompaktan, masivan i tamni objekt – vjerojatno crna rupa 100.000 puta masivnija od Sunca. Tim japanskih istraživača pod vodstvom Miyuki Kaneko sa Sveučilišta Keio koristio je podatke s teleskopa James Clerk Maxwell, kojim upravlja Istočnoazijski opservatorij, i NAOJ (Japanski nacionalni astronomski opservatorij) Nobeyama 45-metarskog radioteleskopa kako bi identificirali neobičan oblak molekularni plin udaljen nekih 27 000 svjetlosnih godina u zviježđu Strijelca.
Mrtve i žive u isto vrijeme – crne rupe imaju kvantna svojstva
U dubokom svemiru
Iskrivljeni oblak čudan je, ne samo zbog svog oblika, već i zato što se čini da se vrti oko prostora u kojem nema svijetlih predmeta – tj. zagonetni oblik implicira da se rasteže dok se okreće oko masivnog kompaktnog objekta.
Problem je što u središtu orbite oblaka nema svijetlih objekata koji bi mogli biti dovoljno veliki da gravitacijski drže oblak plina zajedno. Zbog toga astronomi vjeruju da je najizgledniji ‘krivac’ za nastanak ove čudne i osebujne karakteristike kompaktan i masivan objekt kao što je supermasivna crna rupa.
Crna rupe?
Crne rupe su neki od najzagonetnijih, ali najzanimljivijih objekata u svemiru – prije nekoliko godina astronomi su procijenili da u svemiru postoji oko 40 milijardi milijardi crnih rupa. Vjeruje se da svaka velika galaksija u svemiru ima supermasivnu crnu rupu u svom središtu. Znamo, također, da neke crne rupe putuju kroz svemir!
No budući da crne rupe ne emitiraju svjetlost jedini način da se provjeri njihovo postojanje je njihova interakcija s objektima oko njih. To znači da smo još uvijek u ‘mraku’ kada je u pitanju određivanje broja crnih rupa u našoj galaksiji. Kako bi saznali više o neobično oblikovanom oblaku plina za koji se čini da je u interakciji s ‘nevidljivim’ objektom u dubokom svemiru, astronomi planiraju upotrijebiti jedan od najmoćnijih teleskopa na Zemlji – Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (AMLA). Teleskop bi trebao istražiti područje oko oblaka u potrazi za slabim znakovima prisutnosti crne rupe ili drugih objekata u njegovom gravitacijskom središtu.
Znanstvenici pronašli Zemlji najbližu crnu rupu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
