Otkrićem 12 novih mjeseca u orbiti Jupitera ovaj plinoviti div preuzeo je Saturnovu titulu planeta s najviše prirodnih satelita.
Novi ‘prvak’
Jupiter je nedavno skinuo Saturn s ‘trona’ i preuzeo titulu planeta s najviše mjeseca u Sunčevom sustavu. Dakle, sada je Jupiter ‘Gospodar mjeseca’, dok Saturnu ostaje titula ‘Gospodar prstenova’. Nova analiza otkrila je ukupno dvanaest novih mjeseca koji kruže oko plinovitog diva, čime se Jupiterov ukupni broj prirodnih satelita popeo na 92. Orbite novopronađenih mjeseca detaljno su definirane u Minor Planet Centeru, koji vode astrofizički opservatorija Smithsonian. Desetak novootkrivenih mjeseca predstavlja povećanje od 15% u odnosu na poznate mjesece planeta.
Borba ‘Gospodara mjeseca’ i ‘Gospodara prstenova’
Za usporedbu oko Saturna, drugog velikog plinovitog diva našeg Sunčevog sustava, kruži 83 satelita. I iako Jupiter trenutno preuzima titulu planeta s najviše mjeseca u Sunčevom sustavu, to bi se moglo promijeniti. Naime, astronomi su također izvijestili da su otkrili više ‘stijena’ promjera većeg od jednog kilometara u Saturnovoj orbiti. Kako naši instrumenti postaju osjetljiviji – omogućujući bolja promatranja – Saturn bi u budućnosti mogao ponovno preuzeti titulu planeta s najviše mjeseca.
Iako je otkriće tek nedavno objavljeno, Scott Sheppard, astronom s Carnegie instituta za znanost u Washingtonu, D.C., pojašnjava kako su astronomi zapravo analizirali starije podatke snimljene između 2021. i 2022. godine. Razlog odgode objave jest što su astronomi najprije trebali ispratiti novootkrivene svemirske stijene tijekom njihove pune orbite i tako potvrdili da doista kruže oko plinovitog planeta.
Ograničava li Jupiter potencijal života na Zemlji?
Karakteristike 12 novootkrivenih satelita
U prosjeku novopronađeni sateliti kruže oko plinovitog diva u 340 zemaljskih dana. Devet od dvanaest nedavno pronađenih objekata posebno su zanimljivi budući da imaju orbite kojima treba više od 550 dana da obiđu Jupiter. Nadalje, vjeruje se da samo pet od devet mjeseca ima promjer veći od 8 kilometara.
Vulkani Ione ‘izbacuju’ sumpor na površinu Europe
Podatci sugeriraju da dio mjeseca ima retrogradne orbite – što znači da se okreću oko plinovitog diva u smjeru suprotnom od njegove rotacije. S druge strane unutarnji mjeseci imaju ‘progradne’ orbite – tj., očekivano, okreću se oko plinovitog diva u istom smjeru kao i on što ukazuje da su vjerojatno nastali oko plinovitog diva.
Zašto se unutrašnjost Sunčevog sustava vrti sporo?
Što se ‘retrogradnih satelita’ tiče astronomi smatraju da su veći primjerci zarobljeni gravitacijom nekada tijekom Jupiterove povijesti, dok bi manji mogli biti ostatci sudara većih satelita.
15 zanimljivosti o planetu Jupiteru
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
