U radu koji je nedavno objavljen u preprint verziju na bazi arXiv, znanstvenici predlažu novi odgovor na Fermijev paradoks. Naime, izvanzemaljci dosad nisu stupili u kontakt s nama jer nas ne smatraju dovoljno inteligentnima i tehnološki naprednima.
Na Zemlji nema ‘znakova inteligencije’
U novom radu, znanstvenici predlažu ideju prema kojoj potencijalne napredne izvanzemaljske civilizacije vjerojatno ne zanima Zemlja jer ljudi nisu dosegli dovoljan stupanj tehnološkog razvoja. Drugim riječima, nismo im interesantni i vjerojatno imaju ‘pametnijeg posla’, stupajući u kontakt s mnogo naprednijim vrstama.
“Ako se život razvio na više planeta u našoj galaksiji, onda su vanzemaljci vjerojatno zainteresirani za one na kojima postoje znakovi, ne samo biologije, već i tehnologije” tvrdi autor studije Amri Wandel, astrofizičar s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.
Je li naš svemir simulacija hiper-naprednih izvanzemaljaca?
Fermijev paradoks
Prema Fermijevom paradoksu, svemir je dovoljno star da bi se u njemu mogle razviti brojne napredne civilizacije koje su u stanju stupiti u kontakt sa Zemljanima. S obzirom na broj planeta u našoj galaksiji i šire, svemir bi trebao vrviti od naprednih civilizacija. Međutim, zasad nismo otkrili niti jedan konkretan i nedvosmislen dokaz o njihovom postojanju, čak ni u obliku radijskog signala. Svjestan ovoga Enrico Fermi je još 1950. (a situacija se nije mnogo promijenila ni dan, danas) izjavio – “Dobro pa gdje su svi?”
U novom radu, istražuje se nekoliko potencijalnih rješenja Fermijevog paradoksa. Ako nas i dalje nitko nije posjetio možda to ukazuje da nikoga i nema, bar ne u našoj galaksiji. S druge strane, moguće je da su napredni izavnzemaljci posjetili Zemlju u prošlosti, prije nego što su ljudi to bili u stanju adekvatno zabilježiti. Možda su postojale napredne civilizacije, ali su se u međuvremenu samouništile ili možda uopće ne istražuju svemir.
Koriste li napredne izvanzemaljske civilizacije kvantnu komunikaciju?
Nema potrebe za kontakt sa Zemljanima?
Wandel nudi još jedno rješenje u svom radu – život je česta pojava u Mliječnoj stazi, no zašto trošiti resurse kako bi poslali signal prema svakom mogućem nastanjivom planetu, pogotovo ako na nekom od njih žive tek ‘vanzemaljske alge’ ili možda jednostanični organizmi. U ovom slučaju, mi bismo ušli pod ‘vanzemaljske alge’ s obzirom da još nismo dosegli stupanj razvoja na kojem bi postali međuplanetarna vrsta.
Napredne izvanzemaljske vrste zanimaju tehnološke civilizacije koje su savladale putovanje svemirom. Istina jest da smo sa Zemlje emitirali radio signale, no to činimo tek u posljednjih manje od sto godina. Ovi radio signali doputovali su do obližnjih 15-ak tisuća zvijezda, no to je tek mali udio ukupnog broja zvijezda u Mliječnoj stazi koji iznosi više od 400 milijardi. Prema Wandelu, ako je netko i detektirao naš signal te odlučio odgovoriti na ‘poruku’, potrebno je mnogo vremena da odgovor stigne. Dosad su samo odgovori s izvora bližih od 50 svjetlosnih godina mogli su stići na Zemlju.
Možemo li prisluškivati potencijalne komunikacijske signale koji prolaze kroz Sunčev sustav?
Napredne izvanzemaljske civilizacije možda nisu ni ‘čule’ naše signale
Pritom treba imati na umu da su stari radio signali koji su emitirani u svemir najvjerojatnije iskrivljeni, zahvaljujući raznim šumovima, smetnjama i preprekama. Napredna izvanzemaljska civilizacija koja je udaljena samo jednu svjetlosnu godinu od nas, vjerojatno ih ne bi mogla razlikovati od ostalih šumova koji dolaze iz svemira.
Wandel tvrdi da ako je broj naprednih civilizacija u našoj galaksiji manji od sto milijuna, lako je moguće da naši radio signali nisu dosegli niti jednu od njih. Prema nalazima, moguće je da nema niti jedne napredne civilizacije unutar 50 svjetlosnih godina od Zemlje. Ipak, s pozitivne strane, kako naše radijske emisije postaju sve češće i glasnije, možda jednog dana privučemo nečiju pozornost, zaključuje Wandel.
Izvanzemaljske civilizacije mogle bi putovati svemirom zahvaljujući oceanima lutajućih planeta
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.