Znanstvenici su podatcima koje je prikupio James Webb potvrdili otkriće do danas najstarijih snimljenih galaksija. Bilo je potrebno više od 13.4 milijarde godina da primimo svjetlost iz ovih galaksija koje su nastale unutar 400 milijuna godina od Velikog praska.
Novi rekordi
James Webb postigao je novu prekretnicu jer su zahvaljujući revolucionarnom teleskopu znanstvenici potvrdili postojanje do danas najstarijih uočenih galaksija u svemiru. Bilo je potrebno više od 13.4 milijarde godina da svjetlost iz ovih galaksija stigne do nas, a znanstvenici pretpostavljaju da su nastale u periodu unutar 400 milijuna godina od Velikog praska.
Tijekom tog vremena, svemir je bio samo 2% onoga što je sada. Takve mlade galaksije identificirane su ranijim Webbovim podatcima. Kao rezultat toga, spektroskopska promatranja tih slabih galaksija otkrila su karakteristične i jasne uzorke u njihovim svjetlosnim otiscima. Kako je otkrila NASA, ova su promatranja omogućena suradnjom znanstvenika koji su razvili dva Webbova instrumenta – Near-Infrared Camera (NIRCam) i Near-Infrared Spectrograph (NIRSpec) – specifično dizajniranih za proučavanje najranijih i najslabije vidljivih galaksija.
Najstarije ikad snimljene galaksije
JWST Advanced Deep Extragalactic Survey (JADES)
Mnogo godina prije nego što je svemirski teleskop uopće lansiran – sada već davne 2015. godine – timovi iza NIRCam-a i NIRSpec-a zajednički su predložili projekt JWST Advanced Deep Extragalactic Survey (JADES).
NIRCam, prvi dio programa JADES, promatrao je nebo u devet različitih infracrvenih boja tijekom deset dana. U usporedbi s Hubbleovim najdubljim infracrvenim slikama, ovo područje je 15 puta veće. Osim toga, valne duljine su još dublje i oštrije. Na slici je prikazano gotovo 100.000 galaksija, snimljenih u različitim točkama njihove povijesti prije više milijardi godina. Ovaj viševalni uzorak boja može se koristiti za razlikovanje galaksija u ranom svemiru.
Svemir se širi, rastežući valnu duljinu svjetlosti. Procjenjuje se da je svjetlost ovih najmlađih galaksija rastegnuta za faktor do 14. Dodatno, infracrveno područje spektra koristi se za traženje ‘slabih galaksija’ čija svjetlost naglo prestaje na određenoj valnoj duljini. U spektru svake galaksije, granična lokacija se pomiče kozmološkom ekspanzijom.
15 zapanjujućih slika svemirskog teleskopa James Webb
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
