NASA-ina letjelica Juno približila se površini Europe na čak 352 kilometra te snimila nevjerojatnu površinu ovoga Jupiterovog mjeseca za koji se vjeruje da ispod površine skriva potencijalno nastanjiv ocean.
Bliski susret
Juno je 29. rujna proletjela pored Jupiterovog mjeseca Europe, a NASA je danas objavila sliku koju je letjelica snimila iz velike blizine, otkrivajući pritom zapanjujuće značajke površine. Svemirska letjelica snimila je sliku regije Annwn Regio te tako otkrila karakteristike površine u blizini Mjesečevog ekvatora. Slika je nastala s udaljenosti od svega 352 kilometra!
U povijesti su napravljena samo tri bliska prolaska ispod visine od 500 kilometara, a zadnji bliski susret bio je onaj letjelice Galileo sada već ‘davne’ 2000. godine (na udaljenosti od 351km). Kao šesti najveći mjesec u našem Sunčevom sustavu, Europa je nešto manja od našeg vlastitog mjeseca. Prisutnost slanog oceana ispod mjesečevog kilometrima debelog ledenog oklopa već dugo intrigira znanstvenike koji se pitaju može li tamo postojati život.
Površina Europe sjeverno od ekvatora prikazana je u ovom segmentu prve slike JunoCam-a. Terminator (granica noćne strane) kontrastira svjetlo i sjenu, dajući jasniju sliku neravnog terena, uključujući grebene i doline i visoke blokove koji bacaju sjenu. Degradirani udarni krater možda je formirao duguljastu jamu u blizini terminatora.
Novi podatci
Buduće misije na Europu – kao što je Europa Clipper – imat će koristi od ovih dodatnih informacija. Europa Clipper lansirat će se 2024. i proučavati mjesečevu atmosferu, površinu i unutrašnjost s primarnim znanstvenim ciljem da otkrije može li život postojati ispod površine Europe. Iako će podatci koje je NASA prikupila sigurno biti uzbudljivi, letjelica Juno imala je samo dva sata izravnog promatranja dok je ‘jurila’ pored mjeseca brzinom od 23.6km/s.
Prema Scottu Boltonu, glavnom istraživaču projekta Juno iz Southwest Research Instituta u San Antoniju, prelet iznad Europe bio je veliki uspjeh – „Ova prva slika samo je djelić izvanrednih novih podataka koji dolaze iz čitavog skupa instrumenata i senzora koji su prikupljali podatke dok smo prelazili preko ledene kore Mjeseca.“
U procesu preleta, misija je prikupila slike Mjeseca visoke rezolucije (1 kilometar po pikselu) i prikupila vrijedne informacije o strukturi ledene ljuske Europe, unutrašnjosti, površinskom sastavu i ionosferi, kao i interakcijama Jupiterove magnetosfere s mjesecom. Tim znanstvenika sada će usporediti kompletan skup novih slika sa slikama iz prethodnih misija kako bi ispitali jesu li se značajke površine Europe mijenjale tijekom 20 godina koliko je prošlo od zadnjeg preleta.
Europa ima podvodni ‘snijeg’ ispod ledene kore i nije tako slana kako se mislilo
Nove spoznaje i buduća istraživanja
Pogled izbliza na Europu s instrumenta Juno Microwave Radiometer (MWR) dat će nove uvide u strukturu leda ispod njegove kore. Informacije prikupljene ovom studijom znanstvenici mogu koristiti da otkriju postoji li tekuća voda u plitkim džepovima ispod mjesečeve površine.
NASA-ina misija Europa Clipper, koja bi trebala stići do Europe 2030. godine, temeljit će se na promatranjima letjelice Juno, ali i prethodnih misija – poput Voyager 2 i Galileo. Znanstvenici žele bolje razumjeti mjesečev veliki podzemni ocean, kao i propitati debljine ledene kore i mogućih oblaka koji izlaze u svemir. Osim toga cilj misije jest i proučavanje Europine atmosfere, površine i unutrašnjosti.
Kao rezultat bliskog preleta, Junoina orbita oko Jupitera sada je kraća te traje 38 umjesto 43 dana. Juno je već ranije, u lipnju 2021. godine, posjetila mjesec Ganimed, a sada – nakon što je napustila Europu – kreće prema Ioni (Io) pored koje će proći 2023. i 2024. godine te tako produbiti naše razumijevanje velikih Jupiterovih mjeseca.
NASA-ina letjelica u posjetu Europi nakon 22 godine
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
