kozmos.hr
Tehnologija

Nove slike misije Apollo otkrivaju neviđene detalje

objavljeno

Andy Saunders, specijalist za NASA-inu digitalnu restauraciju slika, pomoću računalnih tehnologija stvorio je ‘nove’ slike koje otkrivaju tajne Apollo misija.

‘Nove’ stare slike

Digitalno retuširane (eng. digitally remastered) verzije slika NASA-inih lunarnih misija objavljene su 50 godina nakon što je posljednji čovjek hodao Mjesecom. Slaganje 16 mm filmskih okvira otkrilo je dosad neviđene detalje na ovim zapanjujućim fotografijama visoke razlučivosti.

10 zanimljivosti o misiji Apollo 11

Slike u nastavku objavljene su u knjizi Andyja Saundersa Apollo Remastered u kojoj je autor – specijaliziran za digitalnu restauraciju i retuširanje NASA-inih slika – prezentirao poboljšane verzije izvornog materijala te tako otkrio nove detalje o NASA-inim svemirskim misijama u 1960-im i 1970-im godinama. Apollo 11 bila je prva misija koja je poslala čovjeka na Mjesec, a Saunders je ‘nove’ slike napravio na temelju originala koji se čuvaju u velikom trezoru u Houstonu. Riječ je, naime, o oko 35 000 originalnih snimaka nastalih tijekom Apollo misija!

Snimka nastala tijekom trajanja misije Apolla 9 – 6. ožujka 1969 – a na njoj možemo vidjeti Davida Scotta u otvoru zapovjednog modula (©NASA/JSC/ASU/Andy Saunders).
Snimka nastala tijekom trajanja misije Apolla 9 – 6. ožujka 1969 – a na njoj možemo vidjeti Davida Scotta u otvoru zapovjednog modula (©NASA/JSC/ASU/Andy Saunders).

Iz arhive do ‘pozornice’

NASA-ine slike – tj. točnije filmovi za razvijanje slika – nalaze se u zamrzivaču u svemirskom centru Johnson u Houstonu. Andy Saunders dobio je od Agencije jedinstvenu priliku te dobio pristup ovom vrijednom arhivu. Njegova nova knjiga, Apollo Remastered, temelji se na skeniranju izvornog filma u visokoj rezoluciji i njegovom mukotrpnom obnavljanju tehnologijom koja poboljšava slike. Hrpe 16 mm filmskih okvira Saunders je koristio za izradu HD slika koje, iako nisu potpuno iste originalima – budući da svako retuširanje donosi određene promjene – su veoma slične originalima i donose neviđene detalje. Štoviše, u svojoj izjavi za portal Digital Camera World rekao je da, nakon što je obradio slike, nije mogao vjerovati koliko detalja otkrivaju.

Fred Haise spava u hladnom lunarnom modulu. Apollo 13, 15. travnja 1970 (©NASA/JSC/ASU/Andy Saunders).
Fred Haise spava u hladnom lunarnom modulu. Apollo 13, 15. travnja 1970 (©NASA/JSC/ASU/Andy Saunders).

Govoreći o jednoj od obrađenih slika Saunders je pojasnio kako „Dok sam je obrađivao i slika je postajala jasnija, gotovo sam se osjećao kao arheolog koji briše prašinu s nekog davno zaboravljenog artefakta. Pojasnio je kako je RAW-output – tj. slika dobivena nakon digitalnog skeniranja – bila ‘teška’ čak 1.3 gigabajta, tj. da je riječ o 160-bitnoj TIFF datoteci.

Kennedy prije 60 godina: „Idemo na Mjesec ne zato jer je lako nego zato jer je teško“

Nevjerojatni detalji

Prema Saundersu, unatoč enormnoj količini informacija na ovim slikama, potrebno je puno pažnje da se izdvoje detalji i uravnoteže, a obrada ovih fotografija može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Ove nevjerojatne ‘starinske fotografije’, obasjane novim svjetlom, prikazuju svemirske šetnje koje prkose smrti, neobične zadatke ‘skupljanja prašine’ skupljanja prašine na Mjesecu i, posebno zanimljivo, prvi svemirski selfie Buzza Aldrina!

NASA pomiče ljudsku misiju na Mjesec najranije za 2025. godinu

Retuširanje fotografije Andyja Saundersa toliko su jasne i stvarne da ih je astronaut Charles Duke opisao kao najbliži doživljaj onome što biste vidjeli da ste stvarno bili tamo – „U mom sjećanju, one su točno ono što sam vidio tijekom trajanja misije Apollu 16. Fotografije vrlo jasno pokazuju kako je Mjesec stvarno izgledao!“

Zašto je misija Artemis I važna?

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

 

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.