NASA-in cilj povratka čovjeka na Mjesec sve se češće nalazi na meti kritika, no iz agencije tvrde da je riječ o ključnom koraku na putu slanja čovjeka na Mars.
‘Koraci’ utabanim putem
Dana 12. rujna 1962. godine tadašnji američki predsjednik John F. Kennedy izvijestio je javnost o svom planu da pošalje čovjeka na Mjesec do kraja desetljeća. Bio je to vrhunac Hladnog rata i Americi je bila potrebna velika pobjeda da pokaže svoju svemirsku superiornost nakon što je Sovjetski Savez lansirao prvi satelit (Sputnik 1, 1957. godine) i poslao prvog čovjeka u orbitu (Jurij Gagarin, 1961. godine).
Amerika je tada ‘odabrala’ otići na Mjesec jer je to izazov – rekao je tada Kenney – „koji smo voljni prihvatiti, koji ne želimo odgoditi i onaj koji namjeravamo dostići!“ Šezdeset godina kasnije, Sjedinjene Američke Države spremaju se pokrenuti prvu misiju svog programa povratka na Mjesec, Artemis. Međutim postavlja se pitanje zašto ponavljati ono što je već učinjeno?
Kritika
Kritika misiji povratka na Mjesec postaje sve glasnija posljednjih godina. Štoviše, kritiku su počeli upućivati čak i neki istaknuti astronauti – primjerice, Michael Collins i osnivač Mars Societyja Robert Zubrin, koji su dugo zagovarali da Amerika ode izravno na Mars. No NASA tvrdi da je ponovno ‘osvajanje Mjeseca’ neophodno prije putovanja na Crveni planet te su pojasnili i zašto.
Djelomična kritika odnosi se i na činjenicu da nova lansiranja sve više nalikuju na novi hladni rad i hladnoratovsku svemirsku utrku – samo što je ovoga puta ‘neprijatelj’ Kina, koja također aktivno razvija svoj svemirski program i postavlja mnoge velike ciljeve koje namjerava realizirati bez suradnje s NASA-om i ESA-om.
Zašto je misija Artemis I važna?
Mjesec kao prvi korak prema Marsu
NASA želi razviti održivu ljudsku prisutnost na Mjesecu, s misijama koje traju nekoliko tjedana, što je značajno duže nego nekoliko dana koliko su trajale Apollo misije. Cilj misija je bolje razumjeti kako se pripremiti za višegodišnje povratno putovanje na Mars.
U svemiru radijacija je puno intenzivnija i predstavlja stvarnu prijetnju zdravlju. Niska Zemljina orbita, u kojoj radi Međunarodna svemirska stanica (ISS), djelomično je zaštićena od zračenja Zemljinim magnetskim poljem, što nije slučaj na Mjesecu. Već od prve misije Artemis planiraju se mnogi eksperimenti za proučavanje utjecaja ovog zračenja na žive organizme, te za procjenu učinkovitosti antiradijacijskog prsluka.
Biološki eksperiment u sklopu misije Artemis I
Korištenje dostupnih resursa
Jedan od najvećih problema za istraživanje svemira predstavlja činjenica da se resursi za život astronauta moraju nositi na samom brodu. NASA stoga želi saznati kako iskoristiti resurse koji su dostupni na površini Mjeseca, odnosno Marsa, te tako uštedjeti na transportu.
Proširen opseg istraživanja Artemis misije
Konkretno voda u obliku leda – za koju je potvrđeno da postoji na lunarnom južnom polu – mogla bi se pretvoriti u raketno gorivo razbijanjem na odvojene atome vodika i kisika. NASA također želi pilotirati na Mjesecu tehnologijama koje će se nastaviti razvijati na Marsu ta također ispitati nova svemirska odijela. Jedan od temelja programa Artemis je izgradnja svemirske stanice u orbiti oko Mjeseca – nazvane Gateway – koja će služiti kao relej prije puta na Mars.
Sva potrebna oprema može se tamo poslati tijekom više prethodnih lansiranja, a astronauti bi je tamo mogli pokupiti prije nego krenu na dugo putovanje. Iz NASA-e su ovu postaju usporedili s „benzinskom crpkom na koju stanete da provjerite jeste li nabavili sve stvari, a onda krećete.“
Ponovno odgođeno lansiranje misije Artemis I
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Lucie Aubourg (11. rujna 2022.), „Why go back to the Moon?,“ phys.org (pristup 11. rujna 2022).
„NASA Artemis,“ nasa.gov (pristup 11. rujna 2022).
