kozmos.hr
Jeste li znali?

5 zanimljivih Demokritovih astronomskih predviđanja

objavljeno

Demokrit je uglavnom poznat kao filozof koji je predvidio atom. Koja je još astronomska predviđanja dao za života?

Demokrit iz Abdere – poznati starogrčki filozof, često smatran utemeljiteljem teorije atomizma, posjedovao je enciklopedijsko znanje. Ovaj učeni čovijek proučavao je prirodne znanosti poput fizike, astronomije, medicine, matematike, pa čak i glazbe.

Iako se kaže da je tijekom života napisao najmanje 70 djela, većina onoga što o njemu znamo potječe iz djela drugih suvremenih autora i filozofa. Većina ljudi je čula njegovo ime u vezi s najranijim atomističkim učenjima, ali malo tko zna za njegova ostala zanimljiva astronomska predviđanja.

Nedavno smo napisali detaljan članak o njegovoj atomskoj teoriji koji možete pročitati ovdje. Osim ovog predviđanja, naveli smo još nekoliko zanimljivih ideja koje je Demokrit u najvećem dijelu ili pogodio ili predvidio.

1. Demokrit je vjerovao da je svijet okrugao

Malo ljudi ne zna da su drevni grčki filozofi i matematičari bili stvarni pioniri ideje da je Zemlja okrugla. Jedan od najžešćih vjernika ove astronomske teorije bio je Demokrit. Iako mu ne možemo odati priznanje budući da je sfernu teoriju Zemlje već predložio Pitagora prije nekoliko desetljeća, Demokrit je bio jedan od poznatih pristaša i na njoj je temeljio svoje studije.


Zanimljivo je da je matematičar zvan Eratosten uspio izračunati veličinu Zemlje gotovo savršeno više od 2200 godina ranije od modernih znanstvenika s tehnologijom. Sada znamo da je točan opseg našeg planeta 40.030 kilometara. Eratosten je predvidio da će i to biti oko 40 000 kilometara.

2. Demokrit je predvidio atom

Povijesni podaci o Leukipu oskudni su i vrlo proturječni, ali ukazuju na njega kao na utemeljitelja antičkog atomizma. Zbog nesigurnih povijesnih dokaza o ovom filozofu, razni su moderni istraživači podijeljeni u dvije skupine – jedna prihvaća sliku Leukipa samo kao književnog lika, a drugi ga ukazuju kao utemeljitelja hipoteze o atomu.

U prošlom stoljeću, u povijesti filozofije, utemeljitelj drevnog atomizma ostao je u Demokritovoj sjeni – zbog proturječnosti informacija, a posebno zato što je Demokrit filozof koji je ponudio cjelovitu doktrinu o atomskoj strukturi prostora.

Svjedočanstva Demokritovih astronomskih predviđanja relativno su bogatija i pouzdanija. Drevni autori ističu 460. godinu prije Krista kao njegovu godinu rođenja. Kao suvremenici Demokrita spominju se Sofoklo i Euripid, Hipokrat i Sokrat.

Osnovni koncept u Leukipovoj i Demokritovoj filozofiji bio je atom, označen različitim, ali u značenju gotovo identičnim pojmovima – biće, nešto, cjelina, lik, oblik, ideja. Karakterizacija atoma provodi se u dva relativno jasna smjera – s jedne strane oni se pripisuju prirodi svih stvari u stvarnosti, a s druge se strane razlikuju od specifičnih pojava.

Vatra, zrak, voda, zemlja – ovi prirodni elementi imaju sastavne dijelove atome. Tako se vatra sastoji od atoma sfernog oblika, voda – od voluminoznijih atoma, a sastav zemlje uključuje najobimnije atome.

Atomi su diskretne elementarne čestice neke iskonske tvari, nedjeljive pomoću osjetilne spoznaje i promatranja. Nalikuju malim česticama prašine koje lebde u zraku. Imaju strogo kvantificirane čestice. Oni su kvalitativno identični utoliko što se razlikuju samo po svojim kvantitativnim karakteristikama. Njihova kvalitativna homogenost znači nedostatak osjetilnih kvaliteta, boje i mirisa itd.

U atomističkom obliku masa atoma odgovara njegovoj veličini. Ali budući da imaju nejednake veličine, atomi imaju različitu težinu: veći su teži i obrnuto. Demokrit govori o relativnoj težini elementarnih čestica i različitim brzinama.


https://kozmos.hr/atomski-broj-115-moskovij-buduce-gorivo-za-put-u-svemir/

Nedjeljivost atoma njegova je bitna karakteristika. A atom za Leukipa je nedjeljiv zbog malog volumena. Demokrit izvodi ideju nedjeljivosti atoma iz njegove jedinstvene i kontinuirane prirode, isključujući prazan prostor.

Pretpostaviti djeljivost prema atomističkom argumentu znači prihvatiti prijelaz između postojećeg i nepostojećeg. Ideja o djeljivosti i nedjeljivosti i pokušaj da se to potkrepi doveli su atomiste do problema strukture materije. Ali ovaj se problem još uvijek ne razmatra zbog nezrelosti u povijesnom razvoju.

3. Predvidio je da drugi svjetovi imaju različite veličine i da nebeski objekti mogu biti u različitim fazama svog postojanja

Kozmogonija zauzima središnje mjesto u znanstvenoj baštini Demokrita. Leukip i Demokrit došli su do pojma beskonačnosti kozmosa: u beskonačnom praznom prostoru bezbrojni se atomi kreću u različitim smjerovima.

Njihove hipoteze također uključuju da svjetovi imaju različite veličine. U nekima od njih nema sunca ili mjeseca, u drugima su veći od našeg, udaljenosti između svjetova nisu jednake i različiti su svjetovi u različitim fazama svog života.

4. Demokrit je predvidio da su atomi stvorili sve od početka svemira

Leukip i Demokrit podržavali su pojam prirodnog podrijetla pojedinih svjetova. Potpuno su isključili božansku providnost. Po njima se atomi neselektivno kreću u beskonačno praznom prostoru i zahvaljujući njihovom sudaru uzrokuju vrtlog. Proširujući svoje djelovanje, vrtlozi započinju odvojena nebeska tijela i svjetove. Vrtložno gibanje atoma dovodi do stvaranja sfernih tijela. Tako je nastao naš svijet.

5. Filozof je predvidio poredak nekih planeta u Sunčevom sustavu

Leukip je Mjesec smatrao najbližim nebeskim tijelom Zemlji. Tada su došle zvijezde i Sunce se smatralo najudaljenijim objektom.

Zauzvrat, prema Demokritu, planeti su imali sljedeći poredak – Zemlja, Mjesec, Venera, Sunce. Predvidio je da se sunce i mjesec sastoje od glatkih okruglih atoma. Sunce je ogromne veličine i rastopljeno je željezo ili rastopljeni kamen.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Izvori:

• Berryman, S. (2016, December 02). Democritus.
• The History of the Atom.
• Intermediate, C. (n.d.). Chemistry for non-majors.
• Thomson, J. (2021, March 30). Ancient physics: How DEMOCRITUS predicted the atom.
• Villanueva, J. (2018, April 22). How many atoms Are there in the universe?
 Williams, M. (2016, July 27). Who was democritus?

Pratite Kozmos na Google Vijestima.