Astronomi zabilježili neobičnu aktivnost međuzvjezdanog posjetitelja.
U ranim jutarnjim satima 8. studenog 2025., u 4.10 po univerzalnom vremenu (UT), 5.10 u jutro po hrvatskom vremenu, međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS pokazao je iznimno složenu strukturu mlazova koji izbijaju iz njegove jezgre. Kako pšiše profesor Avi Loeb, promatranja su proveli M. Jäger, G. Rhemann i E. Prosperi, dok se objekt nalazio 29 stupnjeva udaljen od Sunca na nebu.
Složene kompozitne snimke, sastavljene od 24 ekspozicije kroz zeleni filtar (svaka u trajanju od 35 sekundi) te po dvije kroz crveni i plavi filtar, otkrivaju veliki svjetleći omotač koji se širi do približno pola milijuna kilometara od jezgre, odnosno oko pet lučnih minuta. U njemu se jasno razlikuje najmanje sedam zasebnih mlazova, uključujući i nekoliko tzv. antirepova, struktura usmjerenih prema Suncu, suprotno od uobičajenog repa kometa.
(Foto: M. Jäger, G. Rhemann, E. Prosperi)
U trenutku opažanja, 3I/ATLAS se nalazio svega 7 do 10 stupnjeva iznad horizonta, a promatranje su otežavali sumrak i jaka mjesečina. Unatoč tome, dobiveni podaci među najdetaljnijima su dosad zabilježenima nakon što je objekt prošao perihel, točku najbližu Suncu.
Loeb piše da pstaje otvoreno pitanje što uzrokuje ovako složenu mrežu mlazova. Potječu li iz džepova leda koji isparavaju s površine prirodne kometne jezgre, ili bi mogli biti rezultat umjetnog porijekla, poput sustava mlaznica koji bi služili za kontrolu putanje? Trenutno, znanstvenici mogu samo nagađati.
Za sada nam preostaje diviti se prizoru. Jer, kako astronomi vole reći, ponekad jedna fotografija govori više od tisuću riječi. Ali, kako voim napomenuti, ovo nije prvi put da međuzvjezdani posjetitelj izaziva rasprave. Prvi takav objekt, ʻOumuamua, otkriven 2017., ponašao se suprotno očekivanjima, nije pokazivao klasičan rep ni znakove isparavanja, a ipak je ubrzavao dok je napuštao Sunčev sustav. To je otvorilo cijeli niz hipoteza, od fragmenta ledenog tijela s isparavajućim vodikom ili azotom, do mogućnosti da je riječ o umjetnom objektu.
Ali… Drugi međuzvijezdani objekt, 2I/Borisov, bio je posve drukčiji: pravi komet u svakom smislu, s aktivnom komom i repom bogatim prašinom i plinovima. Njegovo ponašanje bilo je gotovo školski primjer prirodne kometne aktivnosti, kao da je stigao iz poznatog dijela Sunčeva sustava.
A sada 3I/ATLAS ponovno ruši očekivanja. Odmah nakon dolaska pokazivao je neobične promjene sjaja, zatim asimetričan rep, a sada i složenu mrežu mlazova koja se teško može objasniti jednostavnim modelom isparavanja. Neki istraživači nagađaju da se raspada u više fragmenata, dok drugi ukazuju na moguće dinamičke ili termalne procese koji se ne viđaju kod uobičajenih kometa.
Što god bio pravi uzrok, 3I/ATLAS potvrđuje ono što astronomija oduvijek otkriva: svaki novi međuzvjezdani gost donosi više pitanja nego odgovora, i podsjeća nas koliko je svemir, čak i u našem kozmičkom susjedstvu, još uvijek pun iznenađenja.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
