Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS 14. prosinca 2025. nalazio se na udaljenosti od oko 270,5 milijuna kilometara od Zemlje. Zbog konačne brzine svjetlosti, snimke tog objekta kasne oko četvrt sata, jer svjetlosti treba približno 15 minuta da iz 3I/ATLAS-a stigne do promatrača na Zemlji. Profesor Avi Loeb piše da najbliži prolaz pokraj Zemlje očekuje se 19. prosinca 2025., kada će 3I/ATLAS dosegnuti perigej na udaljenosti 269,9097 milijuna kilometara, uz nesigurnost od +/- 0,0060 milijuna kilometara.
Najnoviju sliku 3I/ATLAS-a snimio je Teerasak Thaluang 13. prosinca 2025. u 21:30:26 UTC, koristeći teleskop promjera 0,26 metara u Rayongu na Tajlandu. Rotacijsko-gradijentna karta sjaja na toj snimci prikazuje izražen antirep, neuobičajen za komete, koji je usmjeren prema Suncu. Takav raspored razlikuje se od tipične kometarne strukture repa u kojoj materijal, pod djelovanjem Sunčeva zračenja i Sunčeva vjetra, izgleda kao da “bježi” od Sunca.
Antirep nije perspektivni trik
Kod kometa iz Sunčeva sustava antirep se ponekad može vidjeti kao privremeni perspektivni učinak u trenutku kada Zemlja presijeca orbitalnu ravninu kometa. Za 3I/ATLAS, prema dostupnim opažanjima, to očito nije objašnjenje. Antirep je bio vidljiv već na prvoj snimci svemirskog teleskopa Hubble, snimljenoj 21. srpnja 2025., kada se 3I/ATLAS približavao Suncu s geocentričke udaljenosti od 2,98 astronomskih jedinica.
Isti se fenomen pojavio i na drugoj snimci teleskopa Hubble od 30. studenoga 2025., kada se 3I/ATLAS udaljavao od Sunca i bio na udaljenosti 1,91 astronomsku jedinicu od Zemlje. Antirep je pritom bio prisutan i na tisućama snimaka snimljenih između ta dva datuma. Zbog kontinuiteta opažanja u različitim geometrijama, zaključak je da antirep 3I/ATLAS-a nije optička varka, nego stvarna fizička struktura.
Tri znanstvena rada nude moguća objašnjenja
Antirep 3I/ATLAS-a opisan je kao stvarni mlaz s vidljivim sjajem koji se proteže od objekta prema Suncu. Njegova priroda ostaje zagonetna, jer se očekuje da plin i čestice prašine mikrometarskih dimenzija budu potisnuti od Sunca pritiskom Sunčeva zračenja i Sunčevim vjetrom, stvarajući uobičajen “rep” kakav se rutinski vidi kod kometa iz Sunčeva sustava. U materijalima s NASA-ine konferencije za medije o 3I/ATLAS-u 19. studenoga 2025. nije bilo spomena te specifične zagonetke.
Autor teksta navodi da je, s ciljem objašnjenja fizike antirepa, napisao tri znanstvena rada. Prva dva rada, čiji je suautor Eric Keto, povezuju antirep s raspršenjem Sunčeve svjetlosti na sitnim fragmentima leda koji se odvajaju s one strane 3I/ATLAS-a okrenute prema Suncu. Prema toj interpretaciji, kaže Loeb, te sićušne čestice leda ishlape prije nego što ih pritisak Sunčeva zračenja uspije značajnije potisnuti unatrag, pa se ne formira klasičan kometarni rep.
Treći rad, koji je Loeb napisao i koji je objavljen 8. prosinca 2025., povezuje antirep sa “rojom” objekata koji zaostaju iza 3I/ATLAS-a zbog njegova negravitacijskog ubrzanja od Sunca. To se ubrzanje navodi u podacima JPL Horizons sustava. Prema istoj liniji argumentacije, detaljna analiza najnovije Hubbleove snimke potencijalno bi mogla dati prednost jednom od predloženih objašnjenja.
U zaključku, Loeb naglašava da se prepoznavanjem anomalija može doći do novih spoznaja, dok njihovo zanemarivanje održava neznanje.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
