Pronađeni ‘iznimno sofisticirani’ drevni brodovi stari 7000 godina

Jedan od brodova, napravljen od hrasta, bio je dug jedanaest metara.

---

Veliki dio ljudske prošlosti leži skriven ispod površine mora. Od obalnih linija Kanade pa sve do ravnih podmorskih rubova Australije, potopljene lokacije diljem svijeta otkrile su pravo bogatstvo artefakata. Ovi nalazi pružaju arheolozima detaljniji uvid u život drevnih ljudi i načine na koje su možda savladavali opasna mora u potrazi za novim teritorijima. Zajednice poljoprivrednika iz doba kamena u Europi oslanjale su se na more za putovanja, trgovinu i komunikaciju, naročito tijekom širenja oko Sredozemnog mora u neolitiku, između 10.000 i 7.000 godine prije nove ere. Međutim, tragovi njihove tehnološke vještine često su skriveni u jezerima i lagunama ili zakopani u vlažnim tresetištima, što ih čini izazovnim za otkrivanje.

Tehnologija Kamenog doba

Međutim, nedavno je tim istraživača predvođen arheologom Juanom Gibajom iz Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća otkrio pet kanua izvučenih iz neolitskog naselja uz obalu jezera blizu Rima, u Italiji. Ovi nalazi otkrivaju napredne tehnike gradnje brodova kod pomorskih zajednica tog područja. “Izravno datiranje neolitskih kanua iz La Marmotte pokazuje da su najstariji u Sredozemlju”, izjavili su istraživači.

Arheolozi su neolitsko naselje La Marmotta otkrili 1989. godine, potopljeno osam metara ispod površine jezera Bracciano, koje je povezano s Sredozemnim morem preko rijeke Arrone. Istraživanje provedeno između 1992. i 2006. godine, te ponovno 2009. godine, otkrilo je iznimno dobro očuvane dijelove drvenih nastambi, blato i voda sačuvali su ogromnu kolekciju drvenih alata za tkanje tekstila, vlaknaste košare za transport hrane, kao i pet izdubljenih kanua.

Kvaliteta materijala

Ovi predmeti slikaju La Marmottu kao cvatuću poljoprivrednu zajednicu koja je, zahvaljujući svojoj blizini sredozemnoj obali, vjerojatno bila važno trgovinsko središte. Nova analiza pet kanua koju su proveli Gibaja i njegovi kolege pokazuje kako su napredne vještine obrade drveta i gradnje brodova lokalnih stanovnika omogućavale takvu trgovinu.

Kanui su izrađeni od izdubljenih stabala koja su rasla negdje između 5700. i 5100. godine prije Krista. Jedan od brodova, napravljen od hrasta, bio je znatno veći od onoga što bi bilo potrebno za prelazak jezera Bracciano, procijenjene dužine jedanaest metara. Ostala četiri kanua, s dužinama od više od četiri metra do gotovo devet i pol metara, izrađena su od jasena, topole i bukve, kako su istraživači otkrili. Kanui su bili ojačani poprečnim gredama kako bi se pojačala čvrstoća trupa, a u jednom slučaju otkriveno je i tri T-oblika, slična kolcima, ravnomjerno raspoređena duž rub kanua. Na njih su se vjerojatno mogli pričvrstiti konopi ili čak jedro, dodajući funkcionalnost plovilima.

Iznimno sofisticirani brodovi

Istraživači su u svojoj objavi istaknuli značaj znanja i vještina drevnih graditelja brodova: “Postojali su majstori koji su znali odabrati najprikladnija stabla, precizno rezati deblo i izdubiti njegovu sredinu, koristeći vatru za oblikovanje. Također su znali kako dodatno stabilizirati konstrukciju kanua upotrebom poprečnih greda na dnu, bočnih štapova ili čak spajanjem kanua u konstrukcije slične katamaranima. Ovakve tehnike osiguravale su veću sigurnost i stabilnost na vodi, omogućavajući efikasniji prijevoz ljudi, životinja i tereta.”

Razmatrajući sličnost ovih tehnika s kasnijim nautičkim inovacijama, istraživači su došli do zaključka da su “brojni značajni napretci u pomorstvu vjerojatno postignuti tijekom ranog neolitika”. Postoji mogućnost da je mnogo više brodova još uvijek zakopano u dubljim slojevima blata jezera Bracciano, s obzirom na to da je istraženo samo četvrtina područja. Unatoč obilju dobro očuvanih predmeta, precizni razlozi za naglo napuštanje La Marmotte oko 5230. godine prije Krista ostaju misterij za arheologe. Dobro očuvani arheološki nalazi sugeriraju da su stanovnici možda brzo napustili naselje, vjerojatno zbog naglog porasta vodostaja koji je brzo preplavio područje.