kozmos.hr
Znanost

Napokon otkrivena grobnica Platona

Istraživači su koristili različite vrste tehnologija za dešifriranje drevnog papirusa. (Fotografija: Talijansko nacionalno istraživačko vijeće)
objavljeno

Zahvaljujući sofisticiranom dešifriranju drevnog svitka, koji je ugljenisao tijekom erupcije Vezuva, tim talijanskih istraživača otkrio je konačno mjesto ukopa čuvenog grčkog filozofa Platona.


Profesor Graziano Ranocchia s Univerziteta u Pisi predvodio je tim koji je primijenio napredne tehnike umjetne inteligencije za analizu tekstova sačuvanih na ugljenisanim ostatcima papirusa iz Herculaneuma, antičkog grada uništenog u istoj kataklizmi koja je pogodila i Pompeje 79. godine nove ere. Kako piše Live Science, tekst, autora Filodemusa iz Gadare, epikurejskog filozofa koji je svoje obrazovanje stekao u Ateni i kasnije živio u Italiji, sadrži podatke o Platonovoj Akademiji, osnovanoj u četvrtom stoljeću prije Krista. Dokument nazvan “Povijest Akademije” pruža dragocjene informacije o Platonovom životu, uključujući i detalje o njegovoj grobnici.

Već je bilo poznato da je Platon, istaknuti učenik Sokrata, čiji su zapisi o filozofiji utjecali na cijele generacije, sahranjen na prostoru Akademije koju je uništio rimski general Sulla 86. godine prije Krista. Međutim, precizna lokacija Platonove grobnice nije bila poznata do sada. Najsuvremenija tehnologija omogućila je istraživačima korištenje metoda kao što su infracrveno i ultraljubičasto optičko snimanje, toplinsko snimanje i tomografija za čitanje teksta sačuvanog na papirusu koji se danas nalazi u Nacionalnoj knjižnici u Napulju. Do sada je identificirano oko 1,000 riječi, ili približno 30% teksta napisanog od strane Filodema.


“Izuzetno važna novost jest da je Platon pokopan u posebno određenom vrtu, u privatnom prostoru Akademije u Ateni, blizu mjesta zvanog Museion ili sacellum posvećen Muzama,” ističu istraživači. Također, tekst razjašnjava da je Platon bio prodan u ropstvo između 404. i 399. godine prije Krista, što korigira ranije pretpostavke o datiranju tog događaja. Nadalje, dokumentirani dijalog otkriva Platona kako kritizira glazbene i ritmičke sposobnosti trakijskog glazbenika, što osvjetljava kulturne tenzije tog perioda. Primjena umjetne inteligencije za dešifriranje drevnih tekstova nije novost; ranije ove godine uspješno je dešifriran još jedan svitak iz vremena erupcije Vezuva, koji je pripadao svekru Julija Cezara.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.