Zvijezde srednjih godina, starosti otprilike kao naše Sunce, mogu doživjeti svojevrsnu ‘krizu srednjih godina’ koju prate dramatični prekidi u njihovim aktivnostima i brzinama rotacije, tvrdi novo istraživanje objavljeno u Mjesečnim izvještajima Kraljevskog astronomskog društva.
Magnetsko kočenje
Studija pruža novu teorijsku podlogu za neučinkovitost uspostavljenih tehnika mjerenja starosti zvijezda nakon njihove srednje dobi te prijelaz zvijezda sličnih Suncu u magnetski neaktivnu budućnost.
Astronomi su odavno znali da zvijezde doživljavaju proces poznat kao “magnetsko kočenje”: stalan tok nabijenih čestica poznat kao solarni vjetar, bježi u svemir noseći sa sobom male količine njenog kutnog zamaha. Zbog ovog procesa zvijezde poput našeg Sunca postupno, tijekom milijardi godina, usporavaju svoju rotaciju.
Sporija rotacija uzrokuje manje aktivnosti
S druge strane, sporija rotacija dovodi do izmjena magnetskih polja odnosno manje zvjezdane aktivnosti – broja sunčevih pjega, baklja, izbacivanja mase i sličnih pojava u atmosferama zvijezda koje su usko povezane s jakostima njihovih magnetskih polja.
Očekuje se da će ovo smanjenje aktivnosti i stope rotacije tijekom vremena biti glatko i predvidljivo zbog postupnog gubitka kutni zamah. Temeljem ove ideje, razvijen je alat poznat kao “zvjezdana žirokronologija”, koji se u posljednja dva desetljeća široko koristio za procjenu starosti zvijezde s obzirom na njezina razdoblja rotacije.
Niska aktivnost smanjuje gubitak zamaha
Međutim, nedavna zapažanja ukazuju na to da ovaj odnos slabi kada zvijezda dosegne srednju dob. U znanstvenom radu Bindesha Tripathija, prof. Dibyendu Nandyja i prof. Soumitro Banerjee na Indijskom institutu za obrazovanje i znanstveno istraživanje (IISER) Kolkata, Indija, predlaže se novo objašnjenje za ovaj misteriozni fenomen.
Koristeći modele generiranja magnetskog polja u zvijezdama, tim je pokazao da otprilike u dobi kao naše Sunce, mehanizam stvaranja magnetskog polja odjednom postaje manje učinkovit. To omogućuje zvijezdama dva različita stanja aktivnosti – način niske aktivnosti te aktivan način rada. Zvijezda srednjih godina poput Sunca često se može prebaciti na nisku aktivnost što rezultira drastično manjim gubicima kutnog zamaha uslijed solarnih vjetrova.
Solarni minimumi
Profesor Nandy komentira: “Ova hipoteza o subkritičnom magnetskom dinamu zvijezda nalik Suncu daje dosljednu i unificiranu fizičku osnovu za raznolikost zvjezdanih fenomena poput; starijih zvijezda koje se ne okreću tako brzo kao u svojoj mladosti; raspada zvjezdanih žirokronoloških odnosa; te nedavnih nalaza koji sugeriraju da Sunce možda prelazi u magnetski neaktivnu budućnost.”
Novi rad pruža uvid epizode niske aktivnosti u novijoj povijesti Sunca poznatijih kao veliki minimumi – periodi kada se gotovo uopće ne vide Sunčeve pjege. Najpoznatiji od njih je Maunderov minimum od 1645. do 1715. godine, kada je primijećeno vrlo malo pjega.
Tim se nada da će također rasvijetliti nedavna zapažanja koja ukazuju na to da je Sunce relativno neaktivno, s ključnim implikacijama za njegovu budućnost.
https://kozmos.hr/fizicari-sve-blizi-razumijevanju-suncevog-elektricnog-polja/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
