kozmos.hr
Astronomija

Zvijezda u središtu Mliječne staze kruži crnom rupom brzinom od 8 000 km/s

objavljeno

Zvijezdi S4716 potrebno je svega 4 godine da završi putanju oko supermasivne crne rupe Strijelac A (Sagittarius A), koja se nalazi u središtu naše galaksije. To ujedno znači da ona putuje nevjerojatnom brzinom od 8 000 kilometara u sekundi.

Prema znanstvenom radu objavljenom u časopisu The Astrophysical Journal, novootkrivena zvijezda putuje oko središnje crne rupe Mliječne staze nevjerojatnom brzinom od 8 000 kilometara u sekundi (ili 4970,97 milja u sekundi). To u konačnici znači da joj trebaju četiri godine da završi svoju putanju oko crne rupe.

Tim znanstvenika iz Sveučilišta u Kölnu i Masarykovog sveučilišta u Brnu (Češka) otkrili su najbržu zvijezdu ikad otkrivenu, kojoj je potrebno rekordno vrijeme da završi putanju oko crne rupe.

Brzinom od 8 000 kilometara u sekundi, S4716 kruži crnom rupom u središtu Mliječne staze, Strijelac A (eng. Sagittarius A ili skraćeno Sgt A). Prema astronomskim standardima, zvijezda S4716 nalazi se 100 AU (astronomskih jedinica) od crne rupe. Jedna astronomska jedinica iznosi 149 597 870 kilometara i predstavlja udaljenost između Sunca i Zemlje. Istraživanje objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal opisuje njegove rezultate.


 

Gusti klaster zvijezda

Postoji gusti zvjezdani klaster blizu crne rupe u centru naše galaksije. Poznat kao i S klaster, u njemu se nalazi više od sto zvijezda koje variraju u svjetlini i masi. Gibanje S zvijezda je posebno brzo. Međutim, jedna od njih se ističe svojim obilježjima.

“Jedna istaknuta zvijezda, S2, ponaša se kao velika osoba koja sjedi ispred tebe u kinu: ne možeš vidjeti što je relevantno od nje”, objašnjava dr. Florian Peissker, glavni autor ovog novog istraživanja.

“Promatranje središta naše galaksije je otežano zbog S2. Međutim, u kratkim momentima možemo promotriti okolicu crne rupe”, otkriva dr. Peissker.

Opservacije u razdoblju od dva desetljeća i konstantna poboljšanja metoda analize omogućili su znanstvenicima da potvrde da zvijezda S2 zaista kruži oko crne rupe u samo četiri godine.

 

Kombinacija teleskopa

Koristilo se pet teleskopa kako bi se promatrala zvijezda. Četiri takva teleskopa kombiniralo se u jedan veći teleskop kako bi promatranja bila još detaljnija.

“Bilo je potpuno neočekivano vidjeti zvijezdu u stabilnoj putanji koja je tako blizu supermasivne crne rupe da je ona ujedno pokazala granice promatranja putem tradicionalnih teleskopa”, objašnjava Peissker.

Novo razumijevanje načina gibanja brzih zvijezda Mliječnom stazom još je jedan rezultat ovog istraživanja. Prema Michaelu Zajačeku, znanstveniku iz Masarykovog sveučilišta u Brnu, kratko razdoblje i kompaktna putanja zvijezde S4716 su veoma čudni.

“Zvijezde ne mogu se formirati tako lako u blizini crne rupe. S4716 trebao je gibati se prema unutrašnjosti i prema drugim zvijezdama i objektima u S klasteru, što je značajno umanjilo njegovu putanju”, nadodaje Peissker.

 

Strijelac A

Strijelac A jedna je od nekolicine crnih rupa gdje možemo svjedočiti tijeku tvari u njezinoj blizini, na udaljenosti od samo 26 000 svjetlosnih godina.

Crna rupa u centru naše galaksije nalazi se u smjeru zviježđa Strijelac. Ispod možete vidjeti prvu fotografiju crne rupe u središtu naše galaksije u usporedbi s drugom. Crne rupe mjere se po njihovim horizontima događaja, udaljenosti od njihovih središta preko kojih ništa ne može pobjeći. Vjeruje se da je promjer ove supermasivne crne rupe 16 milijuna milja, tj. 26 milijuna kilometara.


 

Usporedba crnih rupa.
Usporedba slika crnih rupa. Crna rupa Sgt A* zapravo je tisuće puta manja od crne rupe usredištu galaksije M87, iako na slici ne izledaju toliko različito. Izvor: ESO/EHT.

 

U usporedbi s crnim rupama koje nastaju iz ostataka masivnih zvijezda, Strijelac A je ogromna crna rupa. Za sve galaksije se vjeruje da postoje supermasivne crne rupe u njihovim centrima. Veličina i značaj naše crne rupe mogu se činiti slabima u usporedbi s većinom njezine kategorije. Nadalje, znanstvenici također vjeruju da postoje slobodno lutajuće crne rupe koje mogu putovati svemirom.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Marko Matas. Diplomirao sam studij pedagogije i nastavničkog smjera anglistike u Zadru. Bez obzira, vrlo sam znatiželjan te obožavam istraživati i druge znanosti. U slobodno vrijeme najviše proučavam astronomiju, povijest i biologiju te pronalazim manje poznate činjenice o istima.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.