U 2009. godini divovska zvijezda, 25 puta masivnija od Sunca, jednostavno je… nestala.
Zagonetka nestanka zvijezde
Nije se radilo o običnom nestanku. Zvijezda je prošla kroz fazu intenzivnog sjajenja, dostižući sjaj ekvivalentan milijunu sunaca, kao da je bila na pragu eksplozije u supernovu.
Međutim, umjesto da eksplodira, zvijezda je potamnila. Kada su astronomi pokušali locirati zvijezdu koristeći Veliki binokularni teleskop (LBT), Hubble i svemirski teleskop Spitzer, nisu mogli pronaći tragove.
Zvijezdu, poznatu kao N6946-BH1, sada klasificiraju kao neuspjelu supernovu. “BH1” u njezinom imenu sugerira da se zvijezda možda srušila postavši crna rupa umjesto da postane supernova. Međutim, to je još uvijek na razini pretpostavke.
Novi uvidi zahvaljujući teleskopu James Webb
Ono što je poznato jest da je zvijezda na kratko zasjala prije nego što je postala previše tamna za detekciju našim teleskopima. No, s dolaskom svemirskog teleskopa James Webb (JWST), situacija se promijenila.
Nova studija, objavljena na arXivu, analizira podatke dobivene pomoću JWST-ovih instrumenata NIRCam i MIRI. Istraživanje pokazuje svijetli infracrveni izvor koji bi mogao biti tragovi prašine koji okružuju mjesto gdje je zvijezda nekada sjajila, što bi moglo ukazivati na materijal koji je zvijezda izbacila tijekom svojeg jačanja sjaja.
Taj sjaj također bi mogao potjecati od materijala koji se slijeva u crnu rupu, iako je to manje vjerojatna teorija. Iznenada, istraživački tim nije pronašao samo jedan preostali objekt, već tri.
To stavlja u pitanje teoriju o neuspjeloj supernovi. Prethodna promatranja N6946-BH1 kombinirala su ova tri izvora, budući da ranije korišteni teleskopi nisu imali dovoljno visoku rezoluciju da ih razdvoje.
Sada se čini vjerojatnijim da je zvijezda iz 2009. postala svjetlija zbog spajanja dvije zvijezde, a zatim oslabila.
Složenost u razumijevanju crnih rupa
Iako se čini da novi podaci podupiru teoriju spajanja, ne isključuju potpuno mogućnost neuspjele supernove. Ovo dodaje složenost u naše razumijevanje procesa nastanka supernova i zvjezdanih crnih rupa. Zahvaljujući opservatorijima poput LIGO-a, znamo da zvjezdane crne rupe postoje i prilično su česte. No, nije posve jasno postaju li neke od njih prvo supernove.
Zvijezda N6946-BH1 smještena je u galaksiji koja je udaljena 22 milijuna svjetlosnih godina. Činjenica da JWST može razaznati više izvora na toj udaljenosti je zaista impresivno. Ovo daje astronomima nadu da će s vremenom proučavati slične fenomene. S više informacija moći ćemo bolje razlikovati zvjezdane fuzije od pravih neuspjelih supernova, što će pridonijeti boljem razumijevanju posljednjih faza života zvijezda koje postaju zvjezdane crne rupe.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
