Znanost se neprestano razvija i svaki dan naučimo nešto novo. Prije otprilike tri tjedna napisao sam članak temeljen na nedavnom znanstvenom radu koji je, iznenađujuće, sugerirao da sudar između Andromede i naše galaksije nije tako neposredan. Taj je rad zapravo predlagao da bismo trebali ponovno razmisliti o mogućnosti sudara između ove dvije galaksije. Sada, novo istraživanje sugerira da je taj sudar možda već započeo… na neki način.
Znanstvenici sugeriraju da se vanjska granica naše galaksije Mliječne staze proteže mnogo dalje u svemir nego što se dosad mislilo – i da već dodiruje svog najbližeg susjeda, galaksiju Andromedu. Kako je detaljno opisano u radu objavljenom u časopisu Nature Astronomy, međunarodni tim znanstvenika predlaže novu definiciju granice između međuzvjezdanog prostora i takozvanom “okolnom međuzvjezdanom mediju” (CGM), oblaka plina koji okružuje galaksije. Do sada je ovaj oblak plinova bio nedostižan za znanstvenike, prisiljavajući ih da analiziraju svjetlost koju apsorbiraju nebeski objekti poput kvazara kako bi ga proučili, iako CGM čini otprilike 70 posto mase galaksije. Prethodna promatranja teleskopa Hubble predvidjela su da je Mliječna staza osuđena na sudar “licem u lice” s Andromedom za otprilike četiri milijarde godina. Međutim, najnoviji podaci sugeriraju da je sudar možda već tehnički započeo.
“Vrlo je vjerojatno da se okolni međuzvjezdani medij naše Mliječne staze i Andromede već preklapaju i međusobno djeluju,” izjavila je izvanredna profesorica Nikole Nielsen sa Sveučilišta Swinburne.
Galaksije pod … pritiskom
Koristeći najnaprednije tehnike snimanja dubokog svemira, tim je dobio znatno precizniji uvid, istražujući područje koje se proteže na otprilike 100.000 svjetlosnih godina.
“Sada možemo jasno vidjeti gdje prestaje utjecaj galaksije, gdje dolazi do prijelaza u područje koje pripada okolnom svemiru, i na kraju se spaja s većim strukturama svemira i drugim galaksijama,” objasnila je Nielsen. “No, u ovom slučaju, čini se da smo pronašli vrlo jasnu granicu između međuzvjezdanog prostora i okolnog međuzvjezdanog medija u ovoj galaksiji.”
Uvjeti unutar ovog oblaka plina koji okružuje galaksije iznenađujuće su različiti od onih u samim galaksijama.
“U okolnom međuzvjezdanom mediju, plin se zagrijava na načine koji nisu uobičajeni unutar galaksija. Najvjerojatnije se zagrijavanje događa zbog difuznih emisija iz velikih skupina galaksija u svemiru, a moguće je i da dio topline potječe od udarnih valova,” pojasnila je Nielsen. “Ova zanimljiva promjena ključna je jer nam pomaže razumjeti gdje galaksija završava,” dodala je.
“Ovo je prvi put da smo uspjeli snimiti sliku ovog haloa materije oko galaksije,” izjavila je profesorica Emma Ryan-Weber sa Sveučilišta Swinburne. “Okolni međuzvjezdani medij ima ključnu ulogu u kruženju tog plina,” rekla je Nielsen. “Razumijevanjem kako ovaj medij izgleda oko različitih vrsta galaksija – onih koje još stvaraju zvijezde, onih koje su prestale stvarati zvijezde i onih koje su u prijelaznoj fazi – možemo vidjeti kako promjene u ovom plinskom spremniku mogu potaknuti promjene unutar same galaksije.”
Znanstvenici se nadaju da će ovo otkriće omogućiti nova saznanja o tome kako se galaksije razvijaju te kako prikupljaju i izbacuju plinove. Tim je za svoja promatranja koristio W. M. Keck opservatorij na Mauna Kei, Havaji.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
