Oceani ne mogu čekati više.
Zajedničkim apelom objavljenim u jednom od najuglednijih znanstvenih časopisa, skupina vodećih svjetskih stručnjaka poziva na potpunu i trajnu zabranu svake industrijske eksploatacije otvorenog mora. Riječ je o golemim područjima svjetskih oceana izvan granica državne nadležnosti, koja i dalje ostaju uglavnom nezaštićena – i sve češće na meti korporativnih interesa.
Otvoreno more kao posljednja divljina bez nadzora
Otvoreno more čini gotovo dvije trećine ukupne površine oceana. Iako je riječ o ključnom dijelu globalnog ekosustava, taj prostor ne uživa ni približno jednaku razinu zaštite kao priobalne ili nacionalne vode. Upravo zato postaje poprištem intenzivnog ribolova, eksploatacije nafte i plina, te sve više diskutabilnih planova za rudarenje morskog dna.
U članku objavljenom u časopisu Nature, naslovljenom “Zašto bismo zauvijek trebali zaštititi otvoreno more od eksploatacije”, autori upozoravaju da nastavak iskorištavanja tog prostora vodi prema nepovratnoj šteti za klimu, bioraznolikost i globalnu pravednost u pristupu morskim resursima.
“Život u otvorenom moru presudan je za sposobnost oceana da skladišti ugljik. Jednostavno je prevažan da bismo ga izgubili,” poručuje profesor Callum Roberts, morski ekolog sa Sveučilišta u Exeteru i vodeći autor studije.
Prema njegovim riječima, međunarodne vode moraju biti trajno izuzete od eksploatacije kako bi se zaštitila klima, obnovila bioraznolikost i očuvala funkcija oceana za buduće generacije.
Četiri razloga za hitnu zabranu
Znanstvenici u članku iznose četiri ključna razloga zašto bi se svaka daljnja eksploatacija otvorenog mora trebala zabraniti.
1. Stabilnost klime: Otvoreno more najveći je prirodni ponor ugljika na planetu. Njegova zaštita ključna je za održavanje procesa koji uklanjaju ugljikov dioksid iz atmosfere i time usporavaju klimatske promjene.
2. Oporavak vrsta i sigurnost hrane: Vrste poput tune, morskih pasa, marlina, liganja i sličnih vrsta– koje su trenutačno izložene intenzivnom izlovu – mogle bi se oporaviti i migrirati prema nacionalnim vodama. To bi osiguralo stabilnije ribarstvo i pravedniji pristup resursima, posebno za zemlje globalnog Juga koje najviše ovise o ribolovu.
3. Fosilna goriva nemaju opravdanje: Eksploatacija nafte i plina u međunarodnim vodama potpuno je suprotna klimatskim ciljevima, osobito uz postojeće rezerve na kopnu i ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije.
4. Dubokomorsko rudarenje kao nepredvidiv rizik: Iako se rudarenje na morskom dnu promovira kao rješenje za potrebe zelene tehnologije, znanstvenici upozoravaju da nosi neprocjenjive i trajne rizike za okoliš. Osim toga, postoje znatno veće i transparentnije mogućnosti iskapanja na kopnu.
“Otvoreno more ima ključnu ulogu u regulaciji klime na Zemlji,” kaže profesor Johan Rockström, direktor Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu. “Njegova zaštita nužna je za očuvanje globalne stabilnosti i izbjegavanje opasnih klimatskih prekretnica.”
Nije ekološki hir, već znanstveni imperativ
Jedan od suautora, novinar i stručnjak za klimu Mark Lynas, poručuje da je riječ o znanstveno utemeljenom i moralno nužnom potezu.
“Ovo nije ekološki ekstremizam. Trajna zabrana eksploatacije otvorenog mora ekonomski je razumna i znanstveno opravdana odluka ako želimo izbjeći kolaps oceanskog sustava.”
Iako je u lipnju 2023. usvojen UN-ov Sporazum o zaštiti otvorenog mora, njegovo stupanje na snagu i provedba mogli bi potrajati godinama. Autori stoga pozivaju na hitnu, proaktivnu akciju. Kao pozitivan presedan navode Antarktiku, gdje je još sredinom 20. stoljeća postignut međunarodni dogovor o zabrani eksploatacije.
U trenutku kada se klimatski ciljevi urušavaju, a morski resursi iscrpljuju brže nego ikad, poziv znanstvenika djeluje kao posljednje upozorenje.
Otvoreno more nije ničije, ali upravo zato mora biti svačije odgovornost. Jer bez zdravih oceana, nema stabilne klime, sigurnosti hrane ni održive budućnosti.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
