Znanstvenici su otkrili ogromni zid na dnu Baltičkog mora — uvjereni su da je riječ o ljudskom djelu.
U novoj studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, Njemački istraživački tim koji je otkrio ovu megastrukturu, koju su prozvali Blinkerwall, izrazio je uvjerenje da je izgrađena s ciljem lova na kopnenim područjima. Rad, čiji su autori geoznanstvenici s Kielskog sveučilišta, navodi da su neki dijelovi Baltičkog bazena potonuli tek u srednjem holocenskom razdoblju, prije otprilike 5.000 do 7.000 godina.
Na temelju procjena datiranja sedimenta, starost Blinkerwalla procjenjuje se na razdoblje između 10.000 i 11.000 godina unatrag, što bi značilo da ju je netko sagradio tijekom Kamenog Doba. Znanstvenici tvrde da jednolikost ove obimne strukture — koja se proteže na 295 metara sugerira veću vjerojatnost da je nastala ljudskom intervencijom nego prirodnim putem, poput djelovanja ledenjaka ili cunamija. Ako su njihove pretpostavke točne, mogla bi predstavljati “najstariju megastrukturu u Europi izgrađenu ljudskom rukom”, kako ističe studija.
Na dubini od 21 metra
Iako je kompletna konstrukcija danas potopljena na dubini od 21 metra i nalazi se na udaljenosti od gotovo deset kilometara od obale Njemačke u Mecklenburškom zaljevu, znanstvenici sugeriraju da je zid prvotno izgrađen uz obalu jezera ili močvare i služio kao vrsta prepreke za lov.
“Prilikom gonjenja životinja, one instinktivno slijede ove strukture ne pokušavajući ih preskočiti”, objašnjava Jacob Geersen, glavni autor studije, u intervjuu za The Guardian. “Namjera je bila kreirati umjetni uski prolaz koristeći se drugim zidom ili prirodnom obalom jezera.”
Autori studije također navode kako su pronašli indicije o postojanju drugog, paralelnog zida manjih dimenzija od Blinkerwalla, koji je, pretpostavljaju, zatrpan sedimentima.
Iako su u Mecklenburškom zaljevu prethodno otkrivene druge značajne strukture, otkriće onoga što je tim iz Kiela nazvao Blinkerwallom dogodilo se 2021. godine tijekom istraživačke ekspedicije. Upotrebom multizračnog ekosondiranja, utvrđeno je da zid na najvišim točkama doseže visinu od približno jednog metra, što pruža dodatnu potporu teoriji o njegovoj funkciji pregradnog zida. Marcel Bradtmöller, suautor studije s Sveučilišta u Rostocku, za CNN je istaknuo koliko se sjeverna Europa bitno razlikovala tijekom perioda kada je, vjerojatno, izgrađen Blinkerwall.
“U tom razdoblju, ukupan broj stanovništva sjeverne Europe vjerojatno nije nadmašivao 5.000 osoba”, pojašnjava Bradtmöller. “Glavni izvor prehrane bila su stada životinja koja su sezonski prolazila kroz ovaj slabo obrasli postglacijalni pejzaž.”
Potvrda daljnjih istraživanja da je Blinkerwall ono što njemački geoznanstvenici pretpostavljaju, predstavljala bi izuzetan doprinos ne samo proučavanju te specifične regije, već i boljem razumijevanju doba kamena i ljudi koji su tada obitavali na tim prostorima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
