U novoj studiji koju vodi astronom sa Sveučilišta na Floridi, Adam Ginsburg, revolucionarna otkrića pružaju novi uvid u zagonetnu tamnu regiju poznatu kao “the Brick” ili na Hrvatskom Cigla, smještenu u središtu Mliječne staze. Ovaj neprozirni i turbulentni plinski oblak već dugo izaziva živahne rasprave u znanstvenim krugovima.
Da bi razotkrili tajne ove misterioyne regije, Ginsburg, zajedno s timom istraživača i diplomantima sa Sveučilišta na Floridi – Desmondom Jeffom, Savannah Gramze i Alyssom Bulatek – koristili su teleskop James Webb (JWST). Rezultati njihovih istraživanja, objavljeni u časopisu Astrophysical Journal, imaju dalekosežne implikacije. Nalazi ne samo da razotkrivaju paradoks u samom srcu naše galaksije, već i ukazuju na potrebu za preispitivanjem postojećih teorija o formiranju zvijezda.
Ova enigmatična regija je već dugo predmet intenzivnog interesa znanstvenika zbog svoje neobično niske stope formiranja zvijezda. Iako je oblak bogat gustim plinom, što bi teoretski trebalo poticati nastanak novih zvijezda, “The Brick” pokazuje znatno nižu stopu njihova formiranja od očekivane.
Korištenjem infracrvenih tehnologija teleskopa JWST, istraživački tim je istraživao unutar ove tamne regije u dubokom svemiru, gdje su otkrili značajne količine smrznutog ugljikovog monoksida (CO). Prisutnost CO leda u ovom oblaku premašuje sve prethodne procjene, što ima ključan utjecaj na naše razumijevanje procesa formiranja zvijezda.
Količina leda u središtu Galaksije
Ginsburg pojašnjava: “Do sada nismo bili svjesni količine leda u središtu Galaksije. Naša istraživanja nedvosmisleno pokazuju da je led iznimno rasprostranjen u tom području, što će bitno utjecati na buduće znanstvene radove.”
Unatoč bogatom prisustvu CO leda, koje bi trebalo ukazivati na povoljne uvjete za formiranje zvijezda, ova regija se pokazala kao iznimka. Plin u njoj je topliji u usporedbi s sličnim plinskim oblakom.
Ovi nalazi dovode u pitanje postojeće pretpostavke o obilju CO-a u središtu Galaksije i omjeru plina i prašine. Prema istraživanju, oba faktora su niža nego što se ranije mislilo.
Ginsburg ističe: “Zahvaljujući JWST-u, sada imamo mogućnost mjerenja molekula u čvrstom stanju, odnosno u obliku leda, dok smo se ranije ograničavali na analizu plinova. Ovaj novi pristup pruža nam detaljniji uvid u raspodjelu i transport molekula.”
Tradicionalno, promatranje CO-a fokusiralo se na njegovu emisiju u plinovitom stanju. Međutim, za otkrivanje distribucije CO leda unutar ovog velikog oblaka, istraživači su se oslonili na intenzivno pozadinsko svjetlo od zvijezda i vrućeg plina. Njihova otkrića nadmašuju ograničenja prethodnih mjerenja, koja su obuhvatila oko stotinu zvijezda. Novi rezultati uključuju više od deset tisuća zvijezda, pružajući vrijedne uvide u prirodu međuzvjezdanog leda.
S obzirom na to da su molekule prisutne u našem solarnom sustavu danas vjerojatno nekad bile led na malim praškastim zrncima koja su se spojila formirajući planete i komete, ova studija predstavlja značajan korak naprijed u razumijevanju porijekla molekula koje oblikuju naš kozmički okoliš.
Ovo su samo početni rezultati tima temeljeni na manjem dijelu njihovih JWST promatranja ove kozmičke regije nazvane Cigla. Ginsburg najavljuje daljnje istraživanje, s fokusom na opsežniju analizu kozmičkog leda.
“Još uvijek ne znamo, na primjer, relativne količine CO-a, vode, CO2-a i složenijih molekula,” zaključuje Ginsburg. “Koristeći spektroskopiju, možemo ih izmjeriti i stjecati uvid u kemijske procese koji se odvijaju tijekom vremena u ovim oblacima.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
