Prvi izravni snimak zvjezdanog suputnika jednog od najsjajnijih nebeskih objekata pokazuje da Betelgez nije sam. Novi instrument razotkrio je davno sumnjanu zvijezdu u njegovoj blizini — i ona neće još dugo opstati.
Betelgez, crveni div u zviježđu Oriona, već je desetljećima predmet intenzivnih promatranja. Njegov promjenjivi sjaj, golema veličina i relativna blizina čine ga jednim od najpoznatijih objekata na noćnom nebu. No unatoč brojnim studijama, jedno pitanje ostajalo je bez odgovora: skriva li Betelgez zvjezdanog pratitelja?
Sada, po prvi put, astronomi su dobili izravan odgovor. Tim američkih znanstvenika uspio je detektirati slabo svjetlo zvijezde koja kruži u neposrednoj blizini Betelgeza. Njihovo otkriće objavljeno je u časopisu Astrophysical Journal Letters.
Zvijezda koja izmiče pogledima već desetljećima
Betelgez se nalazi na oko 640 svjetlosnih godina od Zemlje i ima promjer više od 1,3 milijarde kilometara — da zauzme mjesto Sunca, progutao bi sve planete do Jupitera. Iako star tek deset milijuna godina, već se nalazi u završnoj fazi života i očekuje se da će eksplodirati u supernovu.
Poznato je da Betelgez varira u sjaju s glavnim ciklusom od oko 400 dana. No osim toga, pokazuje i dugotrajnu, šestogodišnju oscilaciju koja nikada nije u potpunosti objašnjena. Još 1980-ih pojavila se teorija da bi iza te varijacije mogla stajati zvjezdani pratitelj, ali teleskopi poput Hubblea i Chandre nisu uspjeli detektirati.
Tek sada, uz pomoć suvremene tehnologije i nove metode promatranja, ta je hipoteza potvrđena.
Tehnologija koja neutralizira utjecaj Zemljine atmosfere
Ključnu ulogu u ovom otkriću odigrao je instrument nazvan ‘Alopeke, postavljen na teleskop Gemini North na Havajima. Riječ je o uređaju koji koristi tehniku kratkih ekspozicija kako bi smanjio izobličenja u snimkama nastala zbog turbulencija u Zemljinoj atmosferi. Takva metoda omogućuje postizanje iznimno visoke kutne razlučivosti, gotovo usporedive s onom svemirskih teleskopa.
U kombinaciji s velikim primarnim zrcalom promjera 8,1 metara, ova tehnologija omogućila je izravno snimanje iznimno slabe svjetlosti zvjezdanog suputnika Betelgeza. Pritom su istraživači zabilježili da se taj objekt nalazi unutar proširenog vanjskog omotača Betelgeza, što znači da ne orbitira izvan, već kroz atmosferu crvenog diva.
Voditelj istraživanja, dr. Steve Howell iz NASA-inog centra Ames, ističe da se ovakav rezultat do prije nekoliko godina smatrao nedostižnim:
“Postojali su radovi koji su tvrdili da ovu zvijezdu nitko nikada neće uspjeti izravno snimiti,” rekao je Howell. “‘Alopeke je sada dokazao da to nije točno.”
Mlada, plava i pod prijetnjom
Spektralna analiza pokazala je da je riječ o zvijezdi mase približno 1,5 puta veće od Sunčeve. S obzirom na njezinu boju i svjetlosni profil, pripada tipu A ili B — vrućoj, plavo-bijeloj zvijezdi koja se još nije zapalila u punom smislu, tj. nije započela fuziju vodika u jezgri.
Ono što je osobito značajno jest njezin položaj: nalazi se na udaljenosti od oko četiri astronomske jedinice od površine Betelgeza. To znači da se kreće u području gdje su plimne sile izrazito snažne — i da je njezina stabilnost privremena.
Modeli pokazuju da će tijekom sljedećih 10.000 godina ova zvijezda postupno spiralno tonuti prema divu te će na kraju biti uništena — vjerojatno kroz proces akrecije ili destabilizacije orbitnog puta zbog masivnih gravitacijskih interakcija.
Otkriće koje mijenja razumijevanje crvenih divova
Uz potvrdu dugogodišnje sumnje u binarnost Betelgeza, otkriće nosi i širi značaj. Slične dugotrajne oscilacije u sjaju opažene su i kod drugih crvenih divova, a sada se smatra da bi i kod njih mogla postojati slična dinamika s teško uočljivim pratiteljima.
“Otvorili smo vrata potpuno novom setu opažanja,” kaže Howell. “Ako smo ovo mogli vidjeti kod Betelgeza, možemo i kod drugih.”
Martin Still iz Nacionalne zaklade za znanost, koja sufinancira opservatorij Gemini, ističe da je upravo tehnika snimanja kratkim ekspozicijama omogućila rješenje zagonetke stare desetljećima: “Gemini je još jednom pokazao koliko je vrijedan instrument za astronomiju u zahtjevnim uvjetima promatranja.”
Sljedeća prilika dolazi uskoro
Pratiteljska zvijezda trenutno se nalazi u fazi približavanja, no nova prilika za preciznije opažanje doći će u studenom 2027., kada će dosegnuti svoj najveći kutni razmak od Betelgeza. Tada će biti najlakše mjeriti njezinu orbitu, masu, spektar i druge karakteristike.
Howellov tim već planira novu seriju opažanja tijekom tog razdoblja. Sve bi moglo pomoći da se preciznije odredi struktura i sudbina ovog nesvakidašnjeg zvjezdanog para.
Za prvi snimak pratiteljske zvijezde jednog od najpoznatijih objekata na nebu trebalo je više od pola stoljeća teorija, neuspjelih pokušaja i tehnoloških proboja. Ali sada je tu — i otvara vrata novoj fazi istraživanja zvjezdanih divova.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
