Međunarodni tim istraživača identificirao je četiri niza urušenih depresija na padinama masivnih vulkana na Veneri, što predstavlja prvi dokaz o postojanju lava tunela na ovom planetu. Otkriće otvara nove uvide u geološku evoluciju Venere i njezinu vulkansku povijest, ali i mogućnost budućih skloništa za ljudske misije.
Venera i vulkanska aktivnost
Venera se često opisuje kao “sestrinski planet” Zemlje zbog sličnosti u veličini, masi i sastavu. Oba planeta formirala su se približno u isto vrijeme u unutarnjem Sunčevom sustavu i imaju stjenovitu građu. Ipak, razvoj Venere drastično se razlikovao: površinska temperatura doseže oko 465 °C, tlak je 90 puta veći od Zemljinog, a gusti oblaci sadrže sumpornu kiselinu. Ove ekstremne razlike čine Veneru ključnim predmetom istraživanja planetarnih znanstvenika.
Kao i Zemlja, Venera pokazuje tragove geološke aktivnosti. Njezinu površinu oblikuju prostrane vulkanske ravnice, golemi vulkani i veliki tokovi lave. Upravo je vulkanizam imao presudnu ulogu u oblikovanju krajolika planeta, koji u mnogočemu podsjeća na poznate vulkanske regije na Zemlji. Proučavanje takvih oblika, uključujući i podzemne strukture nastale tijekom erupcija, ključno je za razumijevanje zašto su se evolucijski putevi ova dva planeta tako različito razvili.
Prvi dokaz lava tunela
Međunarodni tim predvođen Barbarom De Toffoli sa Sveučilišta u Padovi analizirao je radarske snimke i topografske podatke prikupljene tijekom ranijih misija na Veneru. Posebnu su pažnju usmjerili na velike vulkane promjera većeg od 100 kilometara, u potrazi za tragovima urušenih lava tunela. Takvi tuneli nastaju kada se površina toka lave ohladi i stvrdne, dok užarena masa nastavlja teći ispod nje. Kada se lava povuče, ostaje šuplji kanal.
Istraživači su prepoznali četiri zakrivljena niza udubina koji se protežu niz padine vulkana i upućuju na urušavanje podzemnih struktura. Za razliku od pravocrtnih lanaca koje uzrokuje tektonsko rastezanje kore, ovi se nizovi vijugavo spuštaju nizbrdo, prateći prirodan tok lave. Njihove dimenzije i oblik dodatno potvrđuju da nisu rezultat tektonskih procesa.
Slične strukture poznate su na Zemlji i Mjesecu, no na Veneri su do sada postojale samo kao teorijska pretpostavka. Položaj udubina na padinama vulkana prekrivenih opsežnim tokovima lave potpuno je u skladu s očekivanim mjestima nastanka lava tunela, što snažno podupire tumačenje da je riječ o autentičnim geološkim oblicima.
Ovo otkriće donosi važne uvide u geološki razvoj Venere, planeta čije ekstremne površinske prilike otežavaju istraživanje. Lava tuneli mogu poslužiti kao prirodni prozori u vulkansku prošlost i omogućiti preciznije modele toplinske i tektonske evolucije. Njihova podzemna priroda potencijalno nudi i zaštitu od neprijateljskog okoliša na površini, što u budućnosti otvara mogućnost da posluže kao skloništa za istraživačke misije.
U sljedećim godinama dodatna opažanja, uključujući misiju ESA-e EnVision s instrumentom Subsurface Radar Sounder za istraživanje podzemnih struktura, trebala bi potvrditi i proširiti ova saznanja. Time bi se mogao dobiti potpuniji uvid u opseg lava tunela na Veneri i stvoriti temelj za pripremu budućih istraživačkih projekata.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
